VRAĆANJE KAEROVOG STEĆKA NA ORIGINALNO MJESTO IZNAD JEZERCA U BRISTI
Don Petar Kaer je stavio Grad Ploče na svjetsku arheološku kartu kada je objavio članak u vodećem francuskom i europskom antropološkom časopisu toga doba (Bulletin de la Société d’anthropologie de Lyon, tome 5, 1886. pp. 8-42) na francuskom jeziku pod naslovom Pierres sepulcrales Dalmates odnosno Dalmatinski stećci 1887. godine.
U podnaslovu je Kaer jasno naznačio da se radi o spomenicima, uglavnom stećcima, neretvanskog okruga u župama u kojima je službovao kao svećenik (Brista Pasičina i Slivno Ravno). U ovom članku je Kaer detalljno opisao desetak nekropola stećaka u Bristi i Pasičini a neke od stećaka i gomila na kojima su se stećci nalazili vlastoručno vrlo precizno nacrtao.
Na žalost, neke od nekropola su u međuvremenu uništene ili oštećene, stećci koji su se nalazili na gomilama poskidani i porazbacani, vrlo vjerojatno završili u raznoraznim novogradnjama, tako da nam je ovaj Kaeorv članak od neprocijenjive važnosti za proučavanje ostataka iz naše daleke prošlosti.
Zanimljiva je sudbina stećka koji je don Kaer precizno nacrtao i čiji je crtež objavljen u članku 1887. godine. Kaer je reljef na ovom stećku interpretirao kako dvojica golih muškaraca između sebe drže spremnik možda jedan cistus (košarica koja se nosila u drevnim vjerskim obredima). Cistus predstavlja urnu prinosa ili dvoručku, drvenu košaru s dvije ručke, koja se još uvijek koristi u lokalitetima pločanskog zaleđa, a koja se postavlja na stolove povodom pogrebnih dača. Kada je autor ovoga članka u jesen 2021. godine, zajedno s mještanima Staševice Borom Bustrucem i Jurom Jovicom, uspio pronaći lokalitet na kojem se nalazi ova nekropola stećaka na njoj nije odmah identificirao „Kaerov stećak“.
Naime, između nastanka članka 1887. godine i „pronalaska“ lokaliteta 2021. godine prošlo je oko 135 godina i u tom je vremenskom periodu netko okrenuo „Kaerov stećak“ u pokušaju da pronađe “zakopano blago”. Da bi situacija bila još gora „Kaerov stećak“ je bio prevrnut na bočnu stranu i to na onu stranu na kojoj se nalazi jedinstven reljef s prikazom dvoje ljudi koji drže neki predmet između sebe.
Stoga sam kontaktirao gdina. Ivana Alduka, pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom zaduženog za područje Grada Ploča, koji mi je odmah dao potporu u ideji vraćanja Kaerovog stećka na originalno mjesto i u istu poziciju. Nakon više neuspješnih pokušaja, zbog uglavnom vremenskih neprilika, uspjeli smo vratiti „Kaerov stećak“ na originalno mjesto i u istu poziciju u četvrtak 23. lipnja 2022. godine.
Vraćanjem stećka na originalno mjesto i u istu poziciju, ustanovili smo kako je don Petrov crtež ponešto drugačiji od onoga što se vidi na stećku. Naime, na stećku je jasno vidljivo kako dvoje ljudi ne drže predmet između sebe, već jedan muškarac(?) predaje drugom neki vrlo važan predmet, moglo bi se pretpostaviti, u obrednoj ceremoniji. Ništa slično nisam vidio niti na jednom stećku osobno ali ni pronašao u literaturi koja je vrlo iscrpna na temu reljefa na stećcima. Stoga mogu zaključiti kako je ovaj reljef jedinstven i teško ga se može usporediti sa bilo čim do sada viđenim u tom području.
Nekropola na kojoj je „Kaerov stećak“ nalazi se iznad Jezerca u Bristi kod Staševice (zaleđe Ploča) i u Kaerovo doba je brojala 27 stećaka koji su svi bili smješteni na velikoj prapovijesnoj gomili. Danas nekropola broji 25 stećaka s tim da je moguće kako su 2 „potonula“ u zemlju ili su iskorištena kao građevinski materijal. Ovaj lokalitet je nužno pod hitno zaštiti, prije svega zbog svoje jedinstvene vrijednosti reljefnih prikaza. Na nekropoli smo identificirali 25 stećaka i na njih 10 se uočavaju reljefni prikazi, što predstavlja nevjerojatnih 40% ukrašenosti svih stećaka. Ako znamo da je u ukupnom broju samo oko 9% stećaka ukrašeno, ovaj podatak nam jako puno govori.
Nadalje, reljefni prikazi na deset stećaka su iznimno raznoliki a neki od njih su potpuno jedinstveni. Osim opisanog „Kaerovog stećka“ na ovoj nekropoli možemo vidjeti još motive ratnika s kacigom i opremom (štit, mač), oranta (možda kalež), potpuno apstraktne prikaze, križeve u nekoliko varijanti, astralne prikazi itd…
Da zaključim, nekropola stećaka iznad Jezerca u Bristi kod Staševice je jedinstven kulturni spomenik pločanske baštine i kao takvu je trebamo zaštiti.
Sudionici okretanja bloka od oko 2 tone 23. lipnja 2022. godine:
Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom
Miško Erak, predsjednik udruge Obličevac
Jure Jovica, mještanin Staševice i član udruge Obličevac
Boro Bustruc, mještanin Staševice i član udruge Obličevac
Vinko Herceg, zaljubljenik u arheologiju iz Ljubuškog
Norman Erak, član udruge Obličevac
Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac
FOTOGRAFIJE I CRTEŽI:
Kaerov stećak – crtež don Petra Kaera iz 1887. godine
Alduk_Erak – I. Alduk i M. Erak
Ekipa vraća stećak – N. Erak, J. Jovica, I. Alduk, B. Bustruc, V. Herceg
Image 1 – trenutak prevrtanja stećka
Image 2 – stećak vraćen na originalno mjesto i u istu poziciju
Image 3 – reljef na „Kaerovom stećku“
Image 4 – detalj reljefa na „Kaerovom stećku“
Image 5 – novo uspostavljeni red
