Kultura

Ekolozi upozoravaju: Ako se izgradi brana kod Komina, ništa od kruzera u Metkoviću

Ako se izgradi brana kod Komina, grad Metković će morati odustati od projekta nautičkog turizma, koji je već nekoliko godina uspješno zaživio na rijeci Neretvi. Unatoč protivljenju lokalnog stanovništva i ekoloških udruga, čini se da nadležne Hrvatske vode ne odustaju od ove “pregrade”, koja bi imala funkciju navodnjavanja i obrane od soli poljoprivrednih površina u donjem Poneretlju.

Brana kod Komina će razinu Neretve podignuti za nekih pola metra ili više, pa će slatka voda prirodnim putem završavati u kanalima za navodnjavanje, gdje je već desetak godina prisutna slana voda koja umanjuje prinose poljoprivrednih kultura.

Eksploatacije pijeska


Podsjetimo, Hrvatske vode i Ministarstvo regionalnog razvoja, u okviru velikog pilot-projekta navodnjavanja u dolini Neretve, namjeravali su postaviti pomičnu branu, koja bi osim za navodnjavanje služila i za obranu od prodora slane vode u tok Neretve.

Iako se sa sigurnošću govorilo da će to biti pomična pregrada, koja će se moći spuštati i dizati, ovisno o plimi ili oseki te potrebama plovnosti Neretve, a tako je bilo prezentirano i u studijama utjecaja na okoliš, od te se varijante odustalo, isključivo zbog veće cijene i štednje u vremenu krize i recesije. Prema neslužbenim informacijama, tako bi se gradila prevodnica za prolaz plovila dužine do najviše šesnaest metara, što drugim riječima znači da mini kruzeri više ne bi mogli uplovljavati u metkovsku luku.

Podsjetimo, ovogodišnja nautička sezona u Metkoviću je otvorena uplovljavanjem mini kruzera “Thurgau Dalmatia” kojim je došlo tridesetak gostiju iz Švicarske, koji nakon obilaska Metkovića odlaze u Mostar i Međugorje. Riječ je o luksuznom brodu dužine 34 metra koji ima tri palube i 18 dvokrevetnih soba, što znači da se ovo plovilo nikako neće moći uklopiti u gabarite prevodnice.

Neretvanski ekolozi protive se brani kod Komina, no, čini se, uzalud. U svojim primjedbama koje su, osim Ministarstvu zaštite okoliša, slali i Europskoj komisiji, pojašnjavali su da lokacija kod Opuzena sprječava prodor slane vode uzvodno od pregrade, ali nizvodno je sve do neretvanskog ušća povećana mogućnost podzemnoga kapilarnog prodora slane vode.

Također je upozoreno kako je problem zaslanjenja u dolini Neretve nastao nakon nekontrolirane eksploatacije pijeska iz korita i ušća Neretve te potkopavanjem pješčanog spruda Škanj na Ušću.

Taj prirodni pješčani sprud štitio je Neretvu od većeg prodiranja mora, ali kako su škanji polako nestajali, nepovratno je izgubljena prirodna barijera obrane od soli. Stoga su ekološke udruge predlagale da se projekti obrane od soli provode na ušću Neretve nasipanjem pijeska, čime bi se vratili škanji u prvobitno stanje. Za to bi, smatraju, trebalo puno manje novca od osamnaest milijuna kuna, koliko će koštati investicija pomične brane – prevodnice između Opuzena i Komina, a i spasila bi se plovnost rijeke Neretve do Metkovića.

STANISLAV SOLDO

slobodnadalmacija.hr