Kada se uzme u obzir da je Plinjanski kraj bio mjesto življenja i umiranja još u srednjem vijeku, te postajanje samih prethistorijskih lokaliteta, onda nam ostaje još veća odgovornost čuvanja predane nam kulturne i materijalne baštine i njegovanje uspomena na one koji su bili prije nas stoljećima unazad i čije tragove nalazimo na tolikim mjestima ovoga kraja.
Brojna mjesta na kojima vidimo tumule, gumna, nekropole stećaka, ostatke kula, povijesnih zdanja, crkve, kapelice daju nam za brigu dužnost i odgovornost prenositi glas o onima koji su ih podizali, koji su tu živjeli i umirali, kao i o njihovim običajima i vjerovanjima.
Toliki putovi koji vode k našim starinama i svetim mjestima nisu samo naši putovi, nego su ostavština prethodnih generacija i naših pređa koji su o prirodi skrbili s puno većim poštovanjem i osjećajem. Putovi su dio prirode i nas samih, ali se u novije vrijeme uz putove i duboke provalije sve više baca smeće te se zagađuju i neodgovornim ponašanjem nas samih. I put u blizini sela Eraci, kao i područje ispod zidina dvorišta Crkve Velike Gospe postaju mjestom na kojem se tek čišćenjem kupine i žbunja uviđaju sve veće količine plastike i smeća koje se godinama tu talože i kojima nije mjesto u čistoj prirodi.
Početkom veljače ove godine djelatnici Komunalnog poduzeća Ploče započeli su s uklanjanjem niskog raslinja i kupine uz suhozide na početku puta koji vodi do Plinjanske župne crkve Velike Gospe na Obličevcu.
Crkva Velike Gospe je mjesto okupljanja svih Plinjana, onih koji žive u Istočnoj Plini, kao i onih koji žive u Zapadanoj Plini. Okolo visokih zidina crkvenog dvorišta radove čišćenja obavilili su vrijedni Robert i Mirko, te su uklonili nisko raslinje i započeli s mučnim skupljanjem brojnih vreća smeća i raznih otpadaka koji su se godinama bacali i taložili u provaliji podno samih zidina.
Povrh same crkve nalazi se veća nekropola stećaka, a u bližem području nalazimo ih u manjim nekropolama, neke na okupu, a neke uz stare putove.
Istraženi povijesni lokaliteti i sama arheološka istraživanja u Istočnoj Plini, kao i stećci koji su preneseni povrh crkve, dokumenitrani su u knjizi Marinka Tomasovića (ed.) Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini, Makarska, 2011., str. 249-311.
Akciju čišćenja oko stećaka i samog puta nastavili su domaći Plinjani o čemu će biti više u idućem tekstu.
Čuvajmo stvorenu nam prirodu i ono što nam je dano u naslijeđe!
Tekst: Župa Baćina i Plina-Stablina
