Gospodarsko stanje ovoga područja je veoma teško. Tri su razloga tome. Prvo, vrsta samoga zemljišta koje je pretežno planinsko; drugo, što je ono bilo poprištem operncija, i treće, zbog velike suše neprekidnih jesenskih kiša.
Kada se baci pogled na životne prilike ovoga okruga, potrebno je obazreti se na sve grane gospodarske radinosti, jer narod živi od jedne vrsti poljoprivrednoga rada, niti od nekoga kombiniranoga sistema privrede iako pod istom kapom, uvjeti su različiti. Zato je i problem uspostave gospodarske ravnoteže kompliciran.
VINOVA LOZA
U krajevima gdje je neprijatelj imao svoje garnizone loza je ostala neobrezana i neokopana. Ona se ne može oporaviti. Tamo gdje se neprijatelj zadržao kraće vrijeme vinogradi su barem donekle bili obrađivani i očuvat će se. Gdje je pak bila naša vojska, zemlja je potpuno spašena. Radi ilustracije ovoga stanja treba istaknuti da su mjesta Kljenak. Baćina, Gradac, Podace, Pasičina i Brist proizvodila do 1.000 hl vina i da je njihova proizvodna sposobnost sada smanjena na samih 25 posto. Nešto bolje su prošli neretvanski, vrgorački i imoćanski vinogradari. Ali općenito uzevši vinogradarstvo će se s mukom oporavljati, jer zemlju treba gnojiti barem svake četvrte godine, a narod oskudijeva t domaćemu i umjetnome gnojivu. Stoka je poklana, a ono malo što je još ima troši se za ishranu, kada pomanjka sva ka druga hrana. Proizvodni kapacitet loze je opao za 30 posto.
MASLINARSTVO
je mnogo postradalo. Uslijed nedostatka radne snago maslina nije njegovana i izložena je propadanju. Proizvodnja ulja, jedine masti i začina na ovome području, opala je 40 posto. To je pridonijelo naglome osiromašenju seljaka i ogromnoj oskudici toga važnog prehrambenog sredstva za cjelokupno područno pučanstvo. Druga je posljedica toga velik porast cijena ulju i nagli skok svim ostalim artiklima. U takovoj situaciji je novac počeo gubiti svoju vrijednost, a građani su prisiljeni otuđivati najpotrebnije stvari da dođu do živežnih namirnica. Obnova maslinarstva zadat će velikih poteškoća, jer je potrebno posaditi mladice na mnogo mjesta gdje je neprijatelj jednostavno sjekao i odnosio maslinovo drvo. Ovogodišnja je berba još u toka. Narodne su vlasti stavile uljarnama na raapolaganje 900 citaka dobljenih od Oblasnoga NOO-a. Od ranijih osam uljarna radit će šest, i to pet na naftu, a jedna na slatki ugalj. Ako nafta dotraje, moći će se se ove godine napravito makarskome kotaru 35 vagona ulja, što je vrlo važno za uzdržavanje vojske i za opskrbu siromašnoga pučanstva koje oskudijeva u mesu i stočnim proizvodima.
VOĆARSTVO
U prvome redu dolazt smokva. Tri kotara: makarski, metkovićki i vrgorački proizvodili su u mirno doba od 35 do 50 vagona suhih smokava. Ove je godine nađeno svega oko 5 vagona. U selu Baćine, koje je prije rata davalo od 10 do 12 vagona suhih smokava, spašeno je ove godine svega 60 kvintala.
TREŠNJE I VIŠNJE
U makarskome primorju ima sada 8 vagona raspoloživih suhih višanja. U mirno doba taj se artikl izvozio u Ameriku.
Ostaloga voća, jabuka i dunja, ima u manjim količinama. S tim proizvodima najbolje stoji dolina Neretve.
ŽITARICE
su postradale u prvome redu uslijed suše i podbacile za 50 posto.
KUKURUZ
je u imotskome kotaru i neretvanskoj dolini dobro rodio. Vrgoračko jezero nije uopće obrađeno, jer je narod bio izložen nezapamćenim progonima. Na orače je neprijatelj pucao iz pušaka i topova, tako da je od toga postradalo mnogo seljaka i tegleće marve. Na ovome je području izgubljeno oko 150 vagona hrane. Pitanje je gnojiva veoma važno i za ovaj artikl. Jedino su žitarice bolje rodile u imotskome kozaru i u neretvanskoj dolini.
POVRTLARSTVO
Biokovske doline nisu dale povrća zbog suše. U Neretvi je dobro rodilo, ali ga okupator nije dao brati. Tvornica u Opuzenu je izradila oko dva vagona konzerve i jedan vagon marmelade od rajčica, tj. polovinu od svoje normalne proizvodnje. Znatan je dio povrća poslužio za ishranu naše vojske. Po odlasku okupatora pristupilo se odmah sijanju jesenskoga povrća, ali uslijed jakih kiša i rane hladnoće ono je zastalo u razvoju, pa može nastupom prvoga leda propasti. Uslijed velikih ovogodišnjih kiša čitavi su kompleksi zemljišta ostali neobrađeni, tako da će 80 posto zemlje ostati za jalo sijanje ili za krumpir.
DUHAN
Ovaj je okrug proizvodio u mirno doba do 150 vagona duhana. Ove je godine spao na 22 vagona. Glavni priozvođač duhana je Imotski, gdje je posađeno oko 10.000.000 strukova. Vrgorac ima 700.000 strukova, Metković oko 3 milijuna, a primorje nije uopće sadilo. Za glavninu duhanske berbe i njen otkup očekuju se dispozicije ZAVNOH-a.
STOČARSTVO
U kršnim krajevima narod je upućen na gojenje sitne stoke, koja je posredno i neposredno (mlijeko, sir, vuna, meso itd.) podmirivala 40 posto njegovih potreba. Stoka je opala zato što je neprijatelj odvodio čitava stada. Prosječno uzeto staradalo je oko 60 posto sitne stoke. Uporedo s time ide i smanjenje domaćega gnojiva za obradbu zemlje.
Bilo bi potrebno ograničiti klanje stoke na najmanju mjeru, pače i potpuno ga zabraniti, jer će inače obnova stočarstva biti jako usporena ako čitavi krajevi ostanu bez rasplodnih grla.
SVINJOGOJSTVO
je stradalo. Narod nije imao sredstava ni sebe da ishrani, a kamoli svinje. Pored toga one su za neprijakelja bile poslastica za kojom se osobito jagmio. Svinjogojstvo je opalo za 90 posto, a time i gnojivo koje se od toga dobivalo.
PERADARSTVO
su uništili Talijani. Kuda so oni prošl, tu pijetao više nije zapjevao. Važno je istaknuti da od malih ostataka peradi (u Imotskome i Neretvi) narod rado daje za izdržavanje bolesnika i ranjenika.
PČELARSTVO
Prije deset godina gotovo ga nije bilo. Poslije se tako razvilo da je prije dolaska okupatora davalo 5-6 vagona meda. Sada sve utamanjeno. lzrađena je osnova za podizanje ove gospodarske grane. U proljeće će se početi radom. Vjeruje se da će se doseći do 25 vagona, jer ovi krajevi obliuju pčelinjom pašom.
RIBARSTVO
Ušće Neretve i Stonski kanal davali su u mirno doba 30 do 35 vagona posoljene ribe, a samo je kućanstvo trošilo za svoju ishranu do 5 vagona svježe ribe. Okupator je uništio velike mreže, a sačuvano je nešto manjih. Tim malim mrežama danas se lovi riba. Zimsko ribarenje s koćama, koje je na ušću Neretve vršilo pet motornih brodova i dnevno opskrbljivalo Split sa 10 kvintala ribe, sada je svedeno na ništa. Svi su brodovi potopljeni ili jako oštećeni, a svega je jedan popravljen i osposobljen za ribolov. Njime se dnevno lovi od 150 do 200 kg ribe. Sa brodovima je upropašten i sav ribarski pribor.
INDUSTRIJA
Od industrijskih zgrada i postrojenja nije ništa ostalo. Uza kratko vrijeme uređjena je i stavljena u pogon tvornica cigle “Troccoli” u Imotskome, koja izbacuje dnevno 800 do 1200 cigla. Uređena su dva mlina na motor i četiri na vodu. U Metkoviću već radi tvornica tjestenine, a isto tako i dvije destilacije alkohola. U istome kotaru proradila su dva mlina i nekodiko vodenica. U Opuzenu radi tvornica konzerve od rajčica, stavljen je u funkciju veliki mlin u Rogotinu i jedan u Kominu. U Podgori ima oko deset vodenica i nekoliko u Makarskoj. Radi se na uspostavi rudokopa pakline u Vrgorcu U selu Ričice je otkriven rudokop zreloga i upotrebljivoga treseta. Iskopavanja su otpočela.
TRGOVINA
Uporedo s padom proizvodnih grana smanjena je i trgovina. Robe ima vrlo malo, a na mngo mjesta nikako. Jedino Imotski ima nešto ratne robe. Zbog nedostatka robe nema ni prometa. Sajmovi su proradili, ali u maloj mjeri. Nema tkanine, pa prema tome ni odjeće, a slično je i s obućom. Nedostatak zanatskoga i zemljoradničkoga alata otežava obnovu. Ratno opadanje života se nastavlja.
Slični gospodarski problemi zacijelo se javljaju i u ostalome dijelu Dalmacije. U obnovi razorenih krajeva posvada izbijaju ozbiljne i zamašne poteškoće. Potrebno je stoga mnogo planskoga rada, željezne volje i truda dok narod zaliječi rane koje mu je okupator nanio, ali usprkos svemu on zna da će uz pomoć narodne vlasti u tome uspjeti.
ANTE ŠUTIĆ pročelnik odjela za ishranu Okružnoga NOO Biokovsko-neretvanskoga
