Crna kronika

STOP NASILJU NAD ŽENAMA! Danas je nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Danas se u Hrvatskoj se obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić usmrtio svoju suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić te sutkinju Ljiljanu Hvalec, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

U Hrvatskoj se nasilje nad ženama najčešće događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja su osobe ženskog spola. Počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug (partner) žrtve.

Obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama za cilj ima osvijestiti i senzibilizirati društvo na problematiku nasilja nad ženama te poslati poruku o nultoj toleranciji prema svim oblicima nasilja nad ženama. Riječ je o društvenom problemu o kojemu je potrebno otvoreno i javno govoriti na svim razinama vlasti, a koje je nužno potaknuti na međusobnu suradnju u suzbijanju i odgovarajućem sankcioniranju nasilja, na što u svom godišnjem izvješću za 2019. godinu upozorava i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.


Ove se godine taj dan obilježava u znaku izmjena Kaznenoga zakona koje bi trebale omogućiti učinkovitije kažnjavanje zlostavljača. U sedam ovogodišnjih mjeseci, prema riječima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, posebno zabrinjava porast broja silovanja.

U povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike organizira konferenciju – Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koja se održava u zagrebačkom hotelu Westin.

Premijer Plenković je podsjetio na tragični događaj od prije 22 godine, kada su na zagrebačkom Općinskom sudu ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, odvjetnica Hajra Prohić i Gordana Oraškić, dok je teško ranjena zapisničarka Stanka Cvetković, a koji ostaje, rekao je jednako strašan i jednako zastrašujući. Kazao je da i dalje prečesto svjedočimo nasilju nad ženama.

– Osim osuda, ova tema je samo povremeno i prigodno bila u fokusu i zato treba reći da taj problem nije bio na adekvatan način tretiran od strane hrvatske politike. Bitan aspekt koji je ovu temu napokon stavio u fokus je angažman svih predstavnika nevladinih organizacija. Rad koji ulažete na osvješćivanje nasilja prepoznali smo kao Vlada i vaš doprinos u kreiranju mjera za suzbijanje nasilja smatramo ključnim da te mjere budu korisne i učinkovite za žrtve, poručio je.

Drugi događaj koji je potaknuo da se o nasilju govori više nego ikada bilo je pristupanje Vlade i Sabora ratifikaciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu i kao Istanbulska konvencija.

– Sve populističke, iracionalne, ponekad nevjerojatne konstrukcije protiv te ratifikacije opovrgnulo je vrijeme. Nasilje nad ženama i u obitelji je neprihvatljivo. Svaki međunarodni sporazum kojim se potvrđuje nepovredivost prava žena predstavlja pozitivnu promjenu i civilizacijski napredak na području ljudskih prava, kazao je Plenković među ostalim u uvodnom govoru.

Naveo je da je izmijenjen Zakon o kaznenom postupku te je donesen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, a početkom 2022. bit će osnovani obiteljski odjel na općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova.

Sva kaznena djela protiv spolne slobode progone se po službenoj dužnosti, osigurani su prostori za skloništa, telefonske linije za pomoć radi 24 sata dnevno sedam dana u tjednu, a funkciji je od studenog 2020., proširen je krug bliskih osoba, provodi se javna kampanja i edukacija stručnih osoba, pružanje pravne pomoći.

– Dižemo razinu javne svijesti o nasilju, a najbolji pokazatelj segmenata u kojem naš sustav nije dobar su problemi u praksi i na terenu, rekao je i ustvrdio da postoji znatan prostor za dizanje standarda.

Naglašava da je u vrijeme pandemije zabilježen rast kaznenih djela nasilja u obitelji, a broj prekršajno prijavljenih osoba pada.

– Žrtve nasilja su uglavnom žene, a posebno zabrinjava rast broja femicida, u posljednje dvije  godine porast je od preko 50 % u oba ključna parametra – u broju ubijenih žena i u broju ubijenih od strane sadašnjih ili bivših intimnih partnera, dodao je i naglasio da te trendove možemo promijeniti integriranim pristupom, učinkovitom prevencijom i kontinuiranim, kvalitetnim obrazovanjem svih dionika u sustavu.

Pohvalio je aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova koje provodi u edukaciju službenika policije u pogledu suzbijanja nasilja nad ženama.

– Trebaju se izricati strože sankcije za počinitelje, a postupci moraju biti brži, kazao je.

Pozdravio je donošenje strategije za ravnopravnost spolova 2020.-2025.

– Sloboda od nasilja je pravo. Ako želimo adresirati izvor nasilja, moramo biti svjesni svih područja i vrsta diskriminacije i stereotipa koje u našem društvu postoje. Uklanjanje diskriminacije, neravnopravnosti između žena i muškaraca kao i štetnih predrasuda preduvjet je za suzbijanje nasilja, i to nije i ne može biti ideološko pitanje. Obitelj razara nasilje iza zatvorenih vrata, dok se dio društva pretvara da ga ne vidi i ne čuje. Politička volja za suzbijanje i borbu protiv nasilja nad ženama postoji, poručio je.