Crna kronika

Gabrijel bi danas imao 10 godina. Njegova očajna majka ima samo jednu želju

GABRIJEL Bebić, dječak iz Metkovića koji je 11. prosinca 2018. preminuo od posljedica sepse, i to nakon što je dva dana prije smrti dva puta bio na Hitnoj, a oni su ga vratili kući, danas bi navršio 10 godina. Iako je od njegove smrti prošlo 58 dana, još uvijek nitko nije kažnjen za propuste koji su utvrđeni u njegovom liječenju.

Ministarstvo zdravstva je 27. prosinca 2018. objavilo da je bilo propusta u slučaju tragično preminulog dječaka i da će sve prikupljene dokaze i dokumentaciju proslijediti DORH-u. No do danas se još ništa nije riješilo.

Gabrijelova majka Ivana Bebić za Index je rekla da je još uvijek nitko iz policije ni DORH-a nije kontaktirao.


“Očekujem da što prije riješe slučaj, da se pronađu odgovorni za smrt mog sina i da isti budu sankcionirani”, kratko je za Index rekla potresena Gabrijelova majka.

Razgovarali smo i s Antonijem Volarevićem, odvjetnikom dr. Ksenije Kaleb, koja je prva pomogla i postavila dijagnozu malom Gabrijelu, a koju je potom Hrvatska liječnička komora (HLK) najviše teretila i našla joj najviše propusta. Podsjetimo, HLK je prilikom nadzora dr. Kaleb dala da ispunjava upitnik, u trenu dok je imala ordinaciju punu malih bolesnih pacijenata, a Ministarstvo zdravstva je pak, prilikom nadzora nad radom Komore, utvrdilo da ti upitnici nisu propisani niti su sastavni dio Pravilnika o stručnom nadzoru Komore.

Je li DORH uopće počeo s izvidima?

Odvjetnik Volarević za Index je rekao da nema saznanja o tome da je DORH započeo s izvidima.

“Ako i jesu započeli s razgovorima, do danas još uvijek nitko nije kontaktirao moju stranku”, kratko je rekao odvjetnik Volarević.

Poslali smo i upit DORH-u koji nas je uputio na Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću pa smo upit proslijedili i njima, prvi put 14. siječnja, potom opet 4. veljače. Odgovor još uvijek nismo dobili.

Podsjetimo, mali Gabrijel bio je uspješan sportaš i osvajao je medalje u karateu, a zadnji je put bio u školi i na priredbi na dan Sv. Nikole. Dan kasnije prvi put je došao liječnici jer ga je mučio kašalj. Pet dana kasnije, 11. prosinca 2018., preminuo je od posljedica sepse, i to nakon što je dva dana prije smrti dva puta bio na Hitnoj, a oni su ga vratili kući.

Ministarstvo je donijelo svoje zaključke navodeći da nije zakazao sustav, već da su se dogodili osobni propusti liječnika, dok je Hrvatska liječnička komora, čije smo nalaze inspekcije objavili, pronašla propuste kod 2 liječnice, dok trećoj samo zamjeraju. Cijeli slučaj se razvodnio, a još nitko nije odgovarao za smrt devetogodišnjeg dječaka.

Prvi put kod liječnice zbog kašlja

Podsjetimo kako je tekao cijeli niz događaja koji su doveli do tragične smrti 9-godišnjeg dječaka.

Gabrijel je imao streptokoknu upalu grla te upalu pluća, a bio je zaražen i virusom gripe H1N1, to se sve ustanovilo tek kad je prebačen u KBC Split jer mu u Metkoviću ni jednom nisu napravljene laboratorijske pretrage.

Prvi put je došao kod svoje liječnice, pedijatrice Raseme Bubice, u petak, 7. prosinca 2018. Liječnica ga je pregledala te mu prepisala Sumamed. Dječaku je bilo sve lošije, počeo je povraćati, dobio je temperaturu pa ga je otac u nedjelju ujutro, 9. prosinca, doveo na Hitnu u Metković.

Primila ga je dr. Josipa Vekić. Dječak je pregledan, liječnica je ustanovila da je imao uredan disajni šum, dijete se otpušta kući uz preporuku nastavka rehidracije i korištenja antipiretika te da se javi na Hitnu u slučaju pogoršanja.

Potom je u noći 10. prosinca u 2 sata dječak ponovno došao na Hitnu s ocem. Primila ga je dr. Danijela Dragobratović zbog bolova u desnoj strani grudnog koša. U nalazu HLK stoji kako dr. Dragobratović nije našla indikacije za bolničku hospitalizaciju te je savjetovala snižavanje temperature i ujutro posjet pedijatrici, kao i laboratorijske pretrage krvi.

U dokumentaciji nije naznačeno da je Gabrijelu pregledano grlo

Zaključak Komisije kaže da “liječnica Dragobratović nigdje u dokumentaciji nije naznačila da je učinjen pregled ždrijela dječaka”, no poslije je napismeno izjavila da je to učinila i da je ždrijelo hiperemično.

“Kako nije našla simptome da će se razviti ili da se razvija teška sustavna infekcija, preporučila je ocu da ujutro učini laboratorijske pretrage i posjet pedijatrici. Zaključak je da nije u cijelosti obavila pregled pacijenta prema pravilima struke. Došlo je do previda jer je malo vjerojatno da je nalaz nad desnim plućem mogao biti uredan. Dolazak u noći na Hitnu je trebao biti ozbiljnije shvaćen od strane imenovane liječnice jer je bol u prsištu jedan od osnovnih simptoma upale pluća te nije uobičajen simptom u dječjoj dobi”, stoji u zaključku Komisije koja unatoč svemu napisanom ipak ne smatra da je učinjen propust.

Umjesto toga, našli su joj olakotnu okolnost jer je pitala dječaka kako je, a on je rekao da mu je bolje.

“Olakotna okolnost za liječnicu je podatak da je dječak negirao progresiju boli u prsištu, što je od strane liječnice protumačeno kao nepouzdan amnestički podatak pa mu zbog toga nije dala potrebno značenje. Liječnica je izjavila da ga je pitala kako si, a on joj odgovorio puno bolje. Nadalje, mišljenje je kako liječnica nikako nije zanemarila pacijentovu bolest jer je zaključila da treba laboratorijske nalaze. Unatoč primjedbama vezanim uz nedostatan pregled, Komisija nema nedvojbenih dokaza da je imenovana učinila propust u zbrinjavanju Gabrijela”, stoji u zaključku Komisije.

Medicinska sestra koja ga nije ni pregledala zaključila: Disanje mu nije bilo otežano

Potom je 10. prosinca 2018. dječak ujutro ponovno došao na Hitnu jer njegova pedijatrica nije radila, što je njegov otac izjavio u medijima, međutim, s Hitne su ga poslali pedijatru. Komora je taj dio izostavila u svom nalazu.

Zatim je Gabrijel došao s ocem kod dr. Vladimira Krmeka, međutim medicinska sestra Nikolina Talajić mu je rekla da mora pričekati.

U nalazu Komore stoji da je sestra Nikolina Talajić ispričala da je “dječak došao na nogama, pitala ga je što je djetetu, a on je rekao da je povraćao, rekla je da će primiti dijete, ali da mora pričekati”.

“Dječak je stajao u bundi ispred mene, otac je rekao da ne može čekati i hoće li na Hitnu, ja sam mu rekla da je u redu da se javi na Hitnu i ako ga vrate, da se javi nama, usta mu nisu bila modra i disanje mu nije bilo otežano. Otac nije spomenuo simptome koji su upućivali na životnu ugroženost djeteta. Otac je otišao i dijete na nogama samostalno iz ordinacije, naknadno se otac više nije javljao”, izjavila je medicinska sestra Nikolina Talajić Komisiji HLK.

Komisija zaključuje kako se nikako nije radilo o nakani uskrate medicinske pomoći za pacijenta od strane liječnika Krmeka budući da je ocu pacijenta rečeno da pričekaju i da će biti primljen.

Tek je dr. Kaleb primila dječaka i postavila točnu dijagnozu

Dječak je potom oko 9 sati došao kod dr. Ksenije Kaleb koja je Komisiji izjavila da ju je medicinska sestra obavijestila da je došlo dijete koje ne izgleda dobro i koji je tu noć bio na Hitnoj.

“Na ulazu sam odmah uočila da je dječak teturao, glava mu je padala. Kad sam razodjenula dječaka kako bi ga pregledala, odmah sam uočila kako su mu ruke i noge modre, usta su mu bila modra te kako se pomokrio nekontrolirano. Nisam mogla naći puls periferno, niti na vratu, auskultacijski srčani tonovi su bili tihi, nisam mogla izmjeriti saturaciju kisikom, ždrijelo je bilo jako žareće, a uspaničila sam se kad sam ustanovila da je desno plućno krilo bilo nečujno. Posumnjala sam na pneumoniju i izljev te sam zaključila da je dijete vitalno ugroženo stoga sam ga odmah otpratila na Hitnu”, navodi se u nalazu Komisije.

“Na upit Komisije zašto nije ordiniran antibiotik širokog spektra parenteralnim putem nakon što je postavljena radna dijagnoza pneumonije (upale pluća) i sepse, navodim kako ne posjedujem antibiotike za parenteralnu primjenu. Na upit Komisije zašto pedijatri nisu zbrinuli životno ugroženog dječaka nego su ga uputili na Hitnu, navodim kako liječnici Hitne imaju više iskustva s postavljanjem venskog puta. Iznenadila sam se što je HMP organizirala hitni transport helikopterom koji je poletio tek u 9.30 sati jer sam mišljenja da bi se vozilom hitne prije stiglo u Split”, navodi se u nalazu Komisije izjava dr. Kaleb.

Komisija Komore najviše propusta našla kod dr. Kaleb, jedine liječnice koja je pomogla Gabrijelu

Komisija HLK je, kako smo već ranije objavili, najviše propusta našla upravo dr. Kaleb.

“Učinila je propust u medicinskom zbrinjavanju pacijenta budući da je po postavljanju radne dijagnoze desnostrane upale pluća, sepse, septičnog urušaja, neodgodivo morala započeti provođenje postupaka liječenja akutnog hipoksemičnog zatajenja disanja i krvožilnog urušaja te specifično, etiološko liječenje invazivnog oblika infektivne bolesti. Imenovana liječnica morala je u svojoj pedijatrijskoj ambulanti neodgodivo započeti s volumenom nadoknadom bolusima kristaloidnih otopina do uspostave poželjnih vrijednosti kapilarnog punjena. Trebala je ordinirati s obzirom na sumnju da se radilo o nedjelotvornosti aktualne antibiotske terapije, prvu dozu antibiotika širokog spektra. Značaj ranog ordiniranja antibiotika širokog spektra već unutar prvog do trećeg sata od uspostavljanja dijagnoze sepse sadržan je u smjernicama za sepsu”, navodi se u zaključku Komisije HLK.

Nadalje navode kako je “obzirom da se radilo o teškoj hipoksemiji i hipoksiji imenovana liječnica neodgodivo morala započeti provođenje potpore dišnom sustavu, početno putem terapije kisikom na masku sa spremnikom, potom u slučaju izostanka terapijskog odgovora, istu je trebalo eskalirati do postizanja adekvatnog kliničkog odgovora”.

Komora: “Trebala je ostati s njim na Hitnoj”

“Ukoliko imenovana liječnica nije mogla isto primijeniti u ordinaciji u kojoj obavlja djelatnost zbog nedostatnih tehničkih uvjeta, ista je trebala provoditi u ordinaciji Hitne medicinske pomoći na način da je trebala adekvatno sudjelovati u liječenju vitalno ugroženog pacijenta odnosno pomagati liječnici i ostalim djelatnicima Hitne tijekom cijelog razdoblja zbrinjavanja pacijenta, od prijema pa sve do predaje liječniku helikopterskog tima HMP. Ukoliko se radi o liječenju djece, što je i bio slučaj, svakako je bolje da to čine liječnici specijalisti za dječje bolesti budući da je u programu usavršavanja doktora medicine iz pedijatrije predviđeno kako liječnik specijalist pedijatrije može i mora provoditi mjere vitalne podrške životno ugroženom djetetu”, navodi se u zaključku Komore.

Inače, dr. Kaleb je dijete odvela na Hitnu gdje ga je predala šefici ispostave Hitne dr. Marijani Matić, koja je dječaka primila u 9:15 sati.

Komisija je pronašla propuste i kod dr. Matić, ali njoj stavljaju manje stvari na teret nego dr. Kaleb.

Šefica Hitne nije mu dala dovoljno infuzije i kisika

“Zaključak Komisije je da je dr. Matić učinila klinički pregled prema pravilima struke, te je provela potrebno hitno medicinsko liječenje, a potom organizirala i uputila pacijenta na hitan prijem helikopterom u KBC Split. Ipak, Komisija je našla elemente stručnog propusta budući da provedene mjere liječenja nisu bile u potpunosti u skladu s predviđenim postupnikom temeljne i uznapredovale podrške vitalnim funkcijama djeteta u urušaju odnosno šoku. Volumen ordiniranih infuzija kristaloidnih otopina u kontekstu liječenja septičkog urušaja trebao je biti veći, odnosno trebalo je za terapiju septičnog urušaja inicijalno ordinirati volumen kristaloidnih otopina 20 ml/kg tjelesne mase te je isti bilo potrebno ponavljati do dobivanja adekvatnog terapijskog odgovora. Potpora dišnom sustavu također nije provedena na odgovarajući način odnosno ista nije eskalirana usprkos činjenici da nakon što je provedena terapija kisikom putem maske, nije nastupilo klinički značajno poboljšanje vrijednosti pulsne oksimetrije te je stoga trebalo provesti endotrahealnu intubaciju sukladno usvojenoj vještini te pacijenta ventilirati samoširećim balonom”, stoji u zaključku Komisije HLK.

Dakle, trebala mu je dati više kisika i infuzije. Dječak je potom helikopterom u 10:25 sati poletio prema KBC Split gdje je preminuo idućeg dana, 11. prosinca. Šef pedijatrije u Splitu dr. Marijan Saraga Indexu je rekao da su napravili sve što su mogli da spase dječaka, međutim na žalost nisu uspjeli.

Šefica Hitne: Zašto mislite da je netko zakazao?

Podsjetimo još kako je ta ista šefica Hitne, dr. Matić Indexu, dva dana nakon dječakove smrti, rekla da se tu ne može nikoga optužiti za smrt dječaka jer je “zakazala sudbina ili se radilo o lošoj sreći”.

“Dijete je bilo u nedjelju dva puta kod nas na hitnoj. Dijete je pregledano, pretrage nismo radili jer u Metkoviću ne postoji laboratorij i rtg koji radi nedjeljom. Dakle, sve što možemo nedjeljom napraviti je napravljeno, da je bilo indikacije da se dijete transportira, ono bi bilo upućeno u KBC Split. Mi smo sve napravili po pravilima službe. Dijete je upućeno kako je upućeno i završilo je kako je završilo”, rekla je Matić u razgovoru za Index.

“A uostalom možete zvati i KBC Split jer dijete nije umrlo u Metkoviću, nego u KBC-u Split. Umrlo je od streptokoknog sindroma, od kojeg spasa nema. I njegova pedijatrica je znala što će se raditi, da se unaprijed ne može znati u što će se pretvoriti, svako dijete liječimo na isti način, to se događa rijetko, ali se događa. Sad imate zdravo dijete, a za pola sata ne. To su sepse. Ali kad do toga dođe, imamo bolnice za liječenje”, rekla nam je Matić.

Na pitanje tko je zakazao u ovom slučaju. Matić nam je odgovorila protupitanjem: “Zašto mislite da je netko zakazao, ne znam zašto vam je slučaj zanimljiv. Zakazala je sudbina ili loša sreća. Treba pogledati obdukcijski nalaz. Za sve postoji protokol i način kako se bolest liječi. Zašto bi netko bio kriv?”.

Ministarstvo zdravstva je utvrdilo da je došlo do propusta, a sad je red na DORH-u, koji nam i dalje ne odgovara na upit jesu li započeli s izvidima i kad ih planiraju završiti.

index.hr