Aktualno

Više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje

Hrvatska će kuna, nakon što je više od 28 godina bila u upotrebi kao službeni novac, na Novu godinu biti zamijenjena eurom, a više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje.

Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. svibnja 1994. na Dan državnosti.

Kruna pa kuna
Prethodno, državna Komisija za novac odlučila je krajem kolovoza 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna a njegov stoti dio banica.


Za krunu je proveden natječaj i odabrano rješenje, ali je naknadno, u srpnju 1993., nakon prijedloga deset zastupnika, Sabor donio odluku da će se hrvatski novac zvati – kuna.

Dio javnosti pokazao je javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim povijesnim nasljeđem Nezavisne Države Hrvatske.

Povjesničari kažu da je odluku naložio predsjednik Franjo Tuđman nakon poticaja člana komisije i numizmatičara Dalibora Brozovića.

Za izgled papirnatog novca odabrano je rješenje Miroslava Šuteja, s kojim je radio i Vilko Žiljak, a za kovani novac prijedlog Kuzme Kovačića.

Papirnati novac u osam apoena tiskan je u minhenskoj tvrtki Giesecke & Devrient GmbH, a kasnije i Osterreichische Banknoten iz Beča, a kovani novac u devet apoena u Hrvatskom novčarskom zavodu.

Otisnuta milijarda i 570 milijuna komada novčanica
Papirnate kune su zapravo po sastavu 100 posto pamuk.

Metalni novac je izrađen od različitih legura. Tri najveća apoena sastoje se od legure bakra, nikla i cinka, srednji apoeni od čelične jezgre obložene mješavinom metala, a dva najniža apoena od aluminija s vrlo malo magnezija.

Ukupno je otisnuta jedna milijarda i 570 milijuna komada svih novčanica u vrijednosti od 187 milijardi kuna. Iako u HNB-u ističu da su kune kvalitetne novčanice, one se upotrebom troše, pa je do sada povučeno i uništeno više od milijardu komada novčanica u vrijednosti 104,5 milijarde kuna.

Najviše je tiskano apoena od 200 kuna, pa 100 kuna i na kraju 10 kuna. Posljednjih godina najviše su u upotrebi bile novčanice od 200 kuna, pa od 10 kuna. One su dizajnerski ostale iste, ali su dobivale nove zaštitne niti.

Međutim, novčanice od 500 i 1000 kuna nisu se mijenjale od 1994. godine. Za tim novčanicama visoke vrijednosti na tržištu nije bilo tolike potrebe. Tek se pokazala unazad 15 godina kad se standard poboljšao, kaže izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček.

U opticaju 30 milijardi kuna
Inače, proteklih 11 godina količina novca u opticaju se udvostručila i u novije vrijeme dosegla je razinu između 41 i 42 milijarde kune. Mavriček kaže da su na to utjecali povećanje standarda i kumulirana inflacija.

Posljednjih mjeseci kod poslovnih subjekata i građana u opticaju je oko 30 milijardi kuna. To je posljedica inflacije. Pokazuje da se gotovi novac koji je spremljen kod kuće kao pričuva počeo trošiti, ali i pad potražnje zbog promjene u eure, objašnjava Mavriček.

On napominje i kontradikciju da su pri tome kartice sve više u upotrebi. Polovica svih transakcija obavi se gotovim novcem, a polovica karticama, premda se gotovinsko plaćanje u trgovinama održalo na 72 posto svih gotovinskih transakcija, kaže on.

Možda ti se sviđa

Burza
Aktualno Politika

ZSE objavila revidirane sastavnice indeksa i nova pravila

Redovna revizija dioničkog indeksa CROBEX rezultirala je izlaskom Luke Ploče (LKPC), Tiska (TISK), Viadukta (VDKT) i Vira (VIRO) iz indeksa,
Ploče
Aktualno Politika

Gradit će se novi ulazni kompleks Luke Ploče, u konzorciju i Viadukt

U Pločama je jučer potpisan ugovor o izgradnji ulaznog kompleksa Luke Ploče, vrijedan 85 milijuna kuna. Ugovor je u ime