Iako je u EU bilo govora o tome da će se ljetno i zimsko računanje vremena ukinuti do 2021., do toga ipak nije došlo jer se zemlje članice nisu mogle usuglasiti što bi se smatralo normalnim računanjem vremena – ljetno ili zimsko.
U vikendu pred nama, u noći sa subote na nedjelju 26. ožujka digitalni zasloni brojnih uređaja prebacit će se na ljetno računanje vremena, a isto će trebati ručno napraviti kazaljkama analognih satova, s 2:00 pomaknuti na 3 sata ujutro.
Zbog pomicanja kazaljke jedan sat unaprijed nedjelja pred nama će imati samo 23 sata, sat manje koji ćemo nadoknaditi tek zadnje nedjelje u listopadu, što ove godine pada na 29. listopad.
Na Hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme austrougarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945.
Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
