Aktualno

Tko stoji iza ugljena moguće TE Ploče?

U zadnje dvije godine se u par navrata stidljivo provlačila (ponovno) ideja o izgradnji termoelektrane u Pločama (ili blizu Ploča). Par novinskih članaka u raznim medijima o tome bi nakratko uzburkali (odgovorniju) javnost i na tome bi ostalo. No zadnjih tjedana je ideja o TE Ploče polako počela dolaziti u glavu kao vrlo ozbiljna i realna opcija kada su saznali da je grupa iskanutijih građana Ploča i pločanskih vlasti išla na put u Plomin gdje se nalazi TE Plomin, a da bi se upoznali pobliže s radom iste i utjecajem na okoliš.

Takvo putovanje je dočekano na nož od građana jer je shvaćeno kao kaputilacija lokalne vlasti pred idejom izgradnje TE Ploče iako se u stvarnosti nije radilo o tome. Kako se saznaje cilj organizatora putovanja – pločanske tvrtke „Luka Ploče energija d.o.o. (LPE d.o.o.) je uistinu bio uvjeravanje lokalnih vlasti i građana da termoelektrane nisu zapravo takva opasnost na okoliš kao što se to predstavlja, dok su se vlasti odlučile na putovanje iz razloga da se upoznaju sa stvarnim stanjem područja koja imaju termoelektrane i pripreme za eventualne izazove u slučaju da dođe do konačnih planova gradnje TE Ploče.

Tko stoji iza ideje TE Ploče?

Ideja o TE Ploče je stara nekoliko desetljeća, pa su davnih godina u Jugoslaviji građani Ploča čak izašli na ulice i prosvjedovali u jednom od najvećih prosvjeda u povijesti doline Neretve


HEP d.d. je 2010. godine razvio prijedlog za razvoj novih lokacija termoelektrana (TE) u kojoj se očito kao jedna od najperspektivnijih područja za izgradnju TE s 2 bloka po 800 MW (ukupno 1600 MW) spominje lokacija Ploče. Potrebna površina od 45 ha je prvotno bila predviđena u uvali Dobrogošće. Međutim tu lokaciju županijski prostorni plan nije predvidio, ali zato je u važećem prostornom planu RH određena obveza za „istraživanja radi određivanja najpovoljnije lokacije TE objekata na obalnom području Dalmacije južno od zadra i sjeverno od Ploča“ čime je Dobrogošća „pod pritiskom“ da postane najrealnija lokacija.

Po tom prijedlogu HEP-a predviđeno je da termoelektrana po završetku izgradnje u kojoj bi se zaposlilo (tijekom gadnje) 3000 radnika, ima i sljedeće pozitivne učinke:
– 350 stalni radnih mjesta na samoj lokaciji i u okruženju i
– 12 TWh osigura izlazak na tržište električne energije u regiji
– Vrijednost opreme termoenergetskoga kompleksa od 1600 MW se procjenjuje na 2,5 milijardi eura,
– u lokalnu zajednicu planira se investirati 250 milijuna eura.
– osigurale bi se sirovine za građevnu industriju (godišnje bi se osiguralo 475 tisuća tona pepela, 68 tisuća tona šljake i 345 tisuća tona gipsa. Godišnja doprema vapnenca bila bi 200 tisuća tona, te još 25 tisuća tona uree za proizvodnju amonijačne otopine postrojenja za uklanjanje dušičnih oksida.
– tijekom godine dopremilo bi se 27 tisuća tona monoetanol amina (MEA) za potrebe uklanjanja CO2 nakon 2020. godine ( toj godini planira se ulazak prvoga bloka, a dvije godine kasnije i drugoga)
– daljnji razvoj Luke Ploče – povećanje prometa rasutim teretima

Ideja TE Ploče na ugljen po viđenju HEP-a

te-ploce

Ono što u tom prijedlogu nije navedeno su negativne posljedice

One glede okoliša djeluju izravno na područje u krugu 50 kilometara. Dakle djelovati će, ovisno o vremenskim prilikama, znatnije i na Metković, Opuzen, Slivno, Vrgorac, Čapljinu, Gradac, Brist, Podacu……). Posljedice na razvoj turizma doline Neretve bi bile manje nego one na poljoprivredu koja bi bila ugrožena zbog potencijalne visoke koncentracije raznih vrsta čestica u zraku, a onda i na usjevima i plodovima,. O samim brojkama kemikalija i otpadu TE je detaljno pisala Ana Musa na blogu „Lijepa naša Neretva“, pa ovdje nije potrebno o tim brojkama koje su tamo detaljno navedene.

Novi domaći igrači

Kako je kapacitet od 1600 MW TE Ploče bio planiran u doba gospodarskog uzleta i planiranja takvog razvoja gospodarstva i u idućim godinama, pa time i planirane povećane potražnje za energijom, s padom gospodarstva i crnim prognozama, pao i je i planirani kapacitet proizvodnje električne energije, a promjenio se i „igrač“.

Naime kao „iz paštete“ iskočio je novi „igrač“ u vidu „Luke Ploče“ koja je osnovala tvrtku kćer „Luka Ploče energija“ d.o.o. (LPE) kojoj je jedan od osnovnih ciljeva proizvodnja električne energije. Prvotno su predstavljeni kao tvrtka čiji je cilj postavljanje solarnih panela po mnogobrojnim hangarima luke Ploče, da bi preko noći postali glavni zagovornici TE Ploče i organizirali na mala vrata spomenuto „promotivno“ putovanje za Pločane u Plomin kako bi se „omekšala“ vlast i javnost.

Ovaj put je planirana TE Ploče manje snage (600MW), a dnevna potrošnja ugljena bi bila (pazite sad!) 3.835 tona (slovima: tritisućeosamstotridesetpet tona)! Dnevna emisija/tvorba otpada bi bila u takvim uvjetima preko 500 tona.

Jedan od glavnih zagovarača TE Ploče, direktor „Luke Ploče“ d.d. Ivan Pavlović u termoelektrani vidi veliku šansu za „Luku Ploče“ jer bi se upravo terminal za rasute terete stavio u puni i vrlo isplativi pogon za prijem i transport rasutih tereta.

No opravdano se postavlja pitanje kako bi tolika količina rasutih tereta utjecala na zdravlje i kvalitetu života Pločana s obzirom na dosadašnje velike probleme s prašinom iz Luke Ploče. Kada se prije nekoliko godina putem Svjetske banke provodio postupak uključenja javnosti koja je imala pravo staviti primjedbe na planirani dodatni terminal za rasute terete, nije prihvaćen koncept zatvorenog pretovara (koji nedaje mogućnost prašenja) jer nije bilo dovoljno glasnih ljudi (Pločana) i jer je to bila skuplja opcija, već su prihvaćen koncepti sprječavanja prašenja polijevanjem brda ugljena vodom, što se nije učinkovito odrazilo na Ploče.

Interesantno je da će novi terminal za rasute teret Luke Ploče imati upravo nešto veći kapacitet od onog potrebnog za godišnji prijem ugljena za potencijalnu TE Ploče, ali itakođer valja reći da se još nije definiralo, bar u dokumentima dostupnim javnosti, da li bi se planirana TE Ploče opskrbljivala putem ovog novog terminala ili nekim „priručnim“ terminalom napravljenim odmah uz TE Ploče.

Ipak, nije sve crno kako izgleda (kao ugljen).

Postoji još jedna „energetska“ inicijativa o kojoj je pločanska javnost manje upoznata i koja se na mala vrata Pločanima predstavljala prije 2 godine, ali ju je pločanska javnost gotovo u potpunosti zanemarila iako im je to možda slamka spasa od ugljena. O tome više i detaljno u idućem članku na Neretva i Matijevići blogu, u kojem članku će se moći naći i dosad neobjavljena osjetljiva geostrateška pozadina energetskih igara čak na svjetskoj razini u kojoj su se Ploče našle.

matijevici.blog.hr