Aktualno

SKRAĆENI RADNI TJEDAN: Do jučer rubna ideja postaje stvarnost

U listopadu prošle godine, prije pandemije koronavirusa, osnivač i vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi na jednom je poslovnom summitu u Beogradu kazao kako se u njegovoj kompaniji ozbiljno razmišlja o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna.

Atlantic grupa bila je prva velika kompanija u Hrvatskoj u kojoj se počeo razmatrati model skraćenog radnog tjedna kakav su prethodno već implementirale neke manje domaće tvrtke.

U međuvremenu je pandemija koronavirusa silom prilika uvela neke nove prakse poput rada od kuće. Velika ekonomska kriza koja se zakotrljala s prvim valom pandemije prisilila je države i vlade da žurno osmisle i aktiviraju mjere za spašavanje svojih gospodarstava. Jedna od tih mjera je i skraćeni radni tjedan. U Njemačkoj se taj model, Kurzarbeit, pokazao uspješnim još u vrijeme prošle velike krize 2008. godine. Europska komisija (EK) je u ožujku, kada je počelo “zaključavanje” zbog koronavirusa, najavila program skraćenog radnog vremena s ciljem da zemlje najteže pogođene epdidemijom zadrže radnike.


“To je europska solidarnost na djelu. Za Italiju, Španjolsku i druge. To je za budućnost Europe”, kazala je tada  predsjednica EK-a Ursula von der Leyen o novom instrumentu pod nazivom SURE prema kojemu bi država plaćala dio plaća radnika koji bi zbog smanjenog opsega posla ostali kod kuće i time omogućila tvrtkama da ih ne otpuštaju. U prošloj krizi takav je instrument spasio milijune radnih mjesta i pomogao mnogim tvrtkama da prebrode krizu.

Sredinom travnja u nas je SDP poslao u proceduru prijedlog Zakona o skraćenom radnom vremenu predlažući da radnici dobivaju istu plaću, a da razliku do plaće za puno radno vrijeme poslodavac dobije od države kroz europski program SURE, najviše u visini minimalne plaće. U međuvremenu je iz programa SURE Hrvatskoj osigurano 400 milijuna eura, a HDZ-ova Vlada je za mjeru skraćenog radnog tjedna ovih dana dobila načelnu podršku i poslodavaca i sindikata.

“Ako poslodavac radi pet dana u tjednu, a ima potrebe za četiri, država bi sufinancirala jedan radni dan, a poslodavac bi sam financirao plaće za četiri radna dana”, objasnio je ministar rada Josip Aladrović.

Uz očuvanje radnih mjesta, načelan koncept je, po Aladrovićevom riječima, da ne dođe do smanjenja plaća. U Hrvatskoj je ovo prvenstveno mjera koja treba spašavati radna mjesta, a tek potom posao učiniti učinkovitijim.

Ipak, piše Washington Post, ni blagodati četverodnevnog radnog tjedna neće biti dostupne svima niti će biti ravnomjerno raspodijeljene. Neki taj model vide s ukupno manje radnih sati u tjednu, a neki kao postojeću tjednu satnicu podijeljenu na manje dana. Ima i profesija koje neće moći raditi na taj način poput nastavnika, liječnika ili zaposlenih u maloprodaji.

Vodeći zagovornik skraćenog radnog tjedna na Novom Zelandu, gospodarstvenik Andrew Barnes, smatra da bi taj model mogao, među ostalim, pomoći uklanjanju radne neravnopravnosti spolova. On tvrdi kako bi četverodnevni radni tjedan mogao uspostaviti obrazac ravnomjernije raspodjele poslovnih i privatnih obaveze između žena i muškaraca. On također ističe kako će jedan radni dan u tjednu manje poslodavcima značajno smanjiti uredske troškove.

“Platite ljude koliko vrijede, a ne koliko vremena provode u uredu”, poručuje on.