Aktualno

‘Preplatili smo kamate, a sada nas žele izigrati’: korisnici POS kredita godinama su plaćali veće rate nego što su trebali

Točno je da je u nekim ugovorima o POS kreditu klauzula o promjenjivosti kamate nespretno sročena i nedorečena na način da dopušta različite interpretacije o tome koliko je kamatnu stopu i kada trebalo sniziti nakon spuštanja šestomjesečnog EURIBOR-a koji se koristio kao referentna vrijednost.

Klijentima koji su istaknuli prigovor Banka je ponudila značajno nižu kamatu, ovaj put fiksnu, te uz jednokratnu nadoknadu na temelju retroaktivnog obračuna.

Krajem prošle godine Banka je donijela odluku da takvu ponudu proširi na sve korisnike POS kredita čiji ugovori sadrže kontroverznu klauzulu o promjenjivosti kamatne stope bez obzira jesu li istaknuli prigovor.


Klijenti se obavještavaju i pozivaju sukcesivno kako bi zainteresirani mogli konzumirati takvu ponudu i očekujemo da će se taj proces okončati do kraja prve polovice ove godine. Pozivamo klijente koji još nisu dobili poziv na kućnu adresu da se strpe jer je proces pozivanja u tijeku.

Samo kozmetika

To je odgovor Societe Generale Splitske banke na pitanje jesu li obavijestili sve klijente korisnike POS kredita o problemu neusklađivanja kamatne stope s EURIBOR-om, kako je bilo predviđeno u njihovim ugovorima o kreditu.

Mnogi kupci POS-ovih stanova koje je kreditirala ova banka nisu ni znali da SG Splitska banka nije u skladu s EURIBOR-om smanjila kamatnu stopu sa 6,66 posto na 3,03 posto iako je vrijednost te referentne kamatne stope u travnju 2009. godine znatno smanjena, čak za 3,63 postotna poena.

Kad su pojedini uočili da je sniženje kamatne stope na ove kredite koje je banka provela u travnju 2009. samo kozmetičko usklađenje (primjerice sa 6,66 na 6,17 posto) i stoga tražili očitovanje banke, počeli su im nuditi obeštećenja na koja je dio njih pristao, a dio se još uvijek bori za svoja prava.

U Splitskoj banci su nam potvrdili i da “Banka vodi manji broj sporova s klijentima koji inzistiraju na ortodoksnoj interpretaciji klauzule u ugovoru koji Banka ne prihvaća”. Prije kad smo pisali o ovom problemu, u banci su nam rekli da su “prigovori klijenata vezani za različitu interpretaciju nesavršene ugovorne odredbe, a koja se u konačnici pokazala spornom”.

Zahtjevi za isplate

– Što se tiče ugovora, naglašavam da nisam odlučio ni o jednoj riječi, ni o jednoj stavci, ni o točki ni o zarezu. Sve nam je “servirala” banka. Mi smo samo potpisali. Nisam ni stručnjak za bankarsko poslovanje pa o EURIBOR-u nisam ništa znao. Sve je banka sastavila – kazuje nam Ivica Žderić, kupac stana iz programa poticane stanogradnje u Pločama.

On je jedan od nekoliko tisuća kupaca stanova koje je SG Splitska banka kreditirala kroz ugovor s APN-om u Hrvatskoj. Kazuje nam kako su on i drugi u Pločama bili oduševljeni kad ih je u travnju 2009. banka izvijestila da je kamatna stopa za kredit smanjena sa 6,66 na 6,17 posto, ali tek u travnju 2015. među stanarima POS-ovih zgrada pročulo se da banka naplaćuje više kamata još od 2009. godine.

Nakon toga su počeli jedan po jedan predavati u poslovnicu banke zahtjev za isplatom preplaćenog iznosa po kreditu. Ivica Žderić govori nam o podužoj korespondenciji s bankom, njegovim prigovorima i njihovim ponudama s novim izračunima.

Prva ponuda bila je s kamatnom stopom od četiri posto i obeštećenjem za razlike mjesečnih obveza po 26,28 eura mjesečno uvećano za zatezne kamate, a kako to nije prihvatio, druga ponuda bila je s kamatnom stopom od 3,50 i mjesečnim obeštećenjima po 32,03 eura…

Svi peru ruke

– Naručio sam i vještvo sudskog vještaka za financije i računovodstvo i vidio da me je banka oštetila puno više nego što su mi ponudili obeštećenje. Od ožujka 2016. tražim isplatu po izračunu vještaka, banka to odbija.

Preostala glavnica morala bi biti smanjena za oko 1370 eura, a obeštećenje za razliku kamata oko 47.000 kuna, znatno više nego banka nudi. Ponašanje SG Splitske banke u Hrvatskoj izlazi iz okvira uređene države i društva.

Banka sastavi ugovor, a onda zbog njezine nesavršeno sastavljene odredbe klijenti ne mogu doći do svojeg novca dok se ne nagode s bankom, a banka priznaje samo svoj izračun. Tko se ne složi, nema ni lipe, a banka nikakve odgovornosti. Ponaša li se SG ovako u Francuskoj? – kazuje Ivica Žderić, ističući i da je pisao svakome tko obnaša vlast u Hrvatskoj, političkim strankama, Hrvatskoj narodnoj banci, koja pere ruke od svega, obraćao se policiji i DORH-u.

– Ljuti me što nema pomaka. Zašto država nije zainteresirana da se ovo riješi? Šest godina su oni nama šutjeli, a samo na obradi kredita što su nam naplaćivali tisuću kuna zaradili su veliki novac; računajte, ako je tisuću klijenata, to je samo na obradi zarada od milijun kuna. Moj je novac u banci, a banka traži da potpišem nagodbu prema kojoj se odričem daljnjih potraživanja. Neću potpisati takvu izjavu da smo suglasno riješili sve međusobne odnose – naglašava Ivica Žderić.

Kao na tržnici

U razgovoru s kupcima POS-ovih stanova u Osijeku doznajemo da su neki već otplatili kredit a da im nitko nije rekao da im kamatna stopa nije usklađena prema EURIBOR-u, dok nekima ove godine istječe kredit.

– Uzeli smo kredit 2002. godine i bili smo zadovoljni kad nam je 2009. kamatna stopa smanjena na 6,17, ili nekima na 5,23, nekima na 4,83 posto. Nismo ni znali da možemo još i više dobiti sve dok se nismo čuli s ljudima iz Ploča. Banka prvi put u zadnjem izvješću spominje EURIBOR.

Čujem da čak ima njih nekoliko koji su cijelo vrijeme plaćali kamatu od 6,66 posto. Bojimo se da će nam ponuditi nagodbe bez ikakvog stvarnog obračuna. Prepušteni smo na milost i nemilost banke koja je u travnju 2009. morala, sukladno ugovoru, na neotplaćenu glavnicu primijeniti kamatu od 2,80 posto, što nije učinila, a sad će u svojim uredima po cijeloj Hrvatskoj, kao na tržnici, imati svoju ponudu dok državne institucije žmire – kaže jedan kupac POS-ova stana iz Osijeka.

HNB ne reagira

Jurica Dobrinić, stalni sudski vještak za financije i računovodstvo, naglašava kako su ugovori o POS-ovim stanovima koji su klijenti potpisivali sa Splitskom bankom tzv. ugovori po pristupu, odnosno tipski ugovori koje je banka unaprijed sastavila, pa je na taj način već unaprijed i definirala ugovorne klauzule.

Među njima je i klauzula o kamatnoj stopi kojom je definiran način na koji će se mijenjati, ali to očito u ovim slučajevima nije poštovala. Napominje i da kamatna stopa u ugovorima o kreditu prema Zakonu o obveznim odnosima predstavlja cijenu ugovora.

– Banka bi u ovim slučajevima trebala svesti glavnicu na iznos koji bi klijent bio dužan na današnji dan po ugovorenoj kamati, jer da je banka obračunavala rate sukladno ugovoru, i glavnica (ostatak duga) bila bi manja.

Drugi problem koji Splitska banka primjenjuje na sve svoje klijente, a na što HNB, iako je upoznat, ne reagira, jest visina mjesečnih iznosa anuiteta. Iako je HNB propisao način izračuna anuiteta, Splitska banka je “smislila” svoju formulu koju primjenjuje prigodom izračuna anuiteta kredita, čime godišnja kamatna stopa (cijena ugovora) na taj način bude uvećana, pa tako i mjesečna obveza postaje veća nego da je izračunata sukladno Odluci HNB-a.

To je vrlo lako provjeriti usporedbom izračuna istih elemenata kredita putem kreditnih kalkulatora koje ostale banke imaju na svojim internetskim stranicama – kaže Dobrinić.

‘Splitski potrošač’: Sporna je visina iznosa
U udruzi “Splitski potrošač” kažu kako su se obraćali Splitskoj banci, koja ih je odbila zbog bankarske tajne, a također i HNB jer da nisu ovlašteni nadzirati ugovorne odnose, nego da je to isključivo stvar banke, odnosno suda. Iz nalaza vještaka bilo je vidljivo da je banka, nakon prvih prigovora klijenata, davala u nagodbama oko 30 posto iznosa koji su utvrdili vještaci.
– Klijenti se mogu obratiti sudu jer ne mogu izgubiti spor. Nije sporan osnov tužbe na isplatu, nego samo visina koju mora utvrditi ovlašteni sudski vještak za financije iz popisa vještaka koji se nalazi na stranicama suda – napominju u Udruzi. Kažu da je od 2009., kada počinje pad EURIBOR-a, banka bila dužna obavještavati građane o smanjenju kamata.
– Zastara je pet godina počevši od dana slanja prijedloga za nagodbu. Ako je netko pregovarao s bankom prije 2016., onda se zastara odnosi na pet godina od dana kad mu se banka javila za pregovore – naglašavaju u udruzi “Splitski potrošač”.

Banka: Većina ih je prihvatila ponudu
U SG Splitskoj banci kažu da je velika većina klijenata prihvatila ponudu, bilo da su je dobili na bazi svog prigovora ili na bazi proaktivne ponude banke. Svi korisnici POS kredita nemaju istu kamatnu stopu, ona ovisi o njihovu statusu, projektu i vremenu realizacije. Nova ponuđena fiksna stopa kreće se od ispod dva pa do tri posto.