INFORMATIČKI stručnjak Marko Rakar bio je gost na N1 Televiziji, gdje je komentirao nova pravila plaćanja u bankarstvu koja su danas stupila na snagu, piše Index.
“Od danas osim IBAN-a je potrebno upisati i ostale podatke o primatelju sredstava. Razlog je povećanje sigurnosti u bankovnom plaćanju budući da iz samog IBAN-a ne znamo kome novac točno ide.
Što se tiče posljedica, u startu će biti malo konfuzija i problema zato što različite banke na različite načine upisuju imena svojih korisnika. Ne postoji unificirani standard kako se mora upisati nečiji naziv kao vlasnika bankovnog računa i to će osobito biti vidljivo kod plaćanja obrtnicima i fizičkim osobama.
Ono gdje će se sasvim sigurno pojaviti problemi su oni iznimno popularni 2D barkodovi koji se praktički nalazi na svakoj uplatnici, a koji će neko vrijeme sasvim sigurno javljati greške tako da će prijaviti da se naziv primatelja i IBAN uopće ne poklapaju ili se samo djelomično poklapaju. S druge strane sustavi za automatsku razmjenu podataka koji sami generiraju platne naloge će u startu imati najviše problema”, rekao je Rakar i dodao da ovaj “postroženi” režim plaćanje ide u korist platitelja.
“Također, sve transakcije su od sada trenutačne. Sada bilo koji IBAN plaćanja na teritoriju Europske unije se događa praktički trenutačno i u sekundama”, kaže Rakar. Također je dodao da će platitelji i ako banka upozori na grešku moći nastaviti s transakcijom.
Što se mijenja?
Od danas se uvode nova pravila koje će zahtijevati da se ime primatelja i IBAN (međunarodni broj bankovnog računa) kod svih bankovnih transakcija strogo podudaraju.
Sve je to dio Uredbe o instant plaćanjima (IPR), koja je već uvela obvezu da sve banke u eurozoni od siječnja ove godine moraju biti sposobne primati instant kreditne transfere u eurima, a od 9. listopada 2025. i slati takve uplate, čime se korisnicima osigurava da sredstva mogu biti prebačena u roku od nekoliko sekundi, neovisno o danu u tjednu ili praznicima.
Uvodi se i nova sigurnosna mjera Verification of Payee (VoP), poznata i kao “semafor provjera”, kojom se provjerava podudarnost imena primatelja i IBAN-a kod svake transakcije. Cilj je spriječiti prijevare, smanjiti pogreške i povećati povjerenje u digitalna plaćanja. Sam VoP nije ograničen samo na instantna plaćanja, već se primjenjuje na sve kreditne transfere u eurima. Usluga će biti potpuno besplatna.
Žele se spriječiti prevare
Od uvođenja SEPA plaćanja (Jedinstveno europsko platno područje, koje omogućava standardizirane i brze transfere u eurima), transferi u eurima obrađuju se samo na temelju IBAN-a, dok se ime primatelja ne provjerava, što su prevaranti koristili za različite prijevare, kao što su lažni računi ili manipulacije poznatim imenima primatelja.
Novi sustav VoP funkcionira kao automatska provjera u pozadini svake transakcije, uspoređujući uneseno ime i IBAN, a rezultati su prikazani u obliku semafora.
Zelena oznaka znači da se ime i IBAN u potpunosti podudaraju i uplata je sigurna za izvršenje. Žuta oznaka upozorava na manje razlike, poput tipfelera ili razmjene redoslijeda imena i prezimena, pri čemu je uplata moguća, ali s određenim rizikom. Crvena oznaka označava nepodudaranje podataka, što zahtijeva dodatnu provjeru prije nastavka s uplatom.
Pratite upozorenja
Ako pružatelj platnih usluga ne omogući sustav Verification of Payee (VoP) ili ne informira korisnika o ishodu provjere, a uplata završi na pogrešnom računu, banka platitelja bit će dužna u cijelosti nadoknaditi štetu i vratiti stanje računa na prijašnje. S druge strane, ako korisnik primi upozorenje (crvenu ili žutu oznaku) o neusklađenosti podataka, ali odluči nastaviti s plaćanjem, sva daljnja odgovornost za eventualni gubitak preuzima sam korisnik.
Kako donosi PwC Legal, BaFin, Njemačko Savezno tijelo za financijski nadzor, objavilo je često postavljana pitanja oko ove teme, navodeći da će implementacija VoP rješenja zahtijevati opsežno testiranje i tehničko uvođenje, ali jednako tako i ažuriranje općih uvjeta i odredbi.
“VoP odgovori moraju se isporučiti unutar nekoliko sekundi, čak i u scenarijima velikog obujma kao što su skupna plaćanja. Procesi moraju biti osmišljeni kako bi se osigurao pouzdan i visokoučinkovit rad u svakom trenutku.
Zahtjevi u stvarnom vremenu postavljaju visoke zahtjeve na performanse sustava, posebno u kontekstu provjere sankcija, kao i drugih funkcionalnosti postojećih platnih i/ili osnovnih bankarskih sustava”, navodi se.
Kako će izgledati provjera?
Banke su obvezne svojim klijentima omogućiti provjeru naziva svih primatelja plaćanja koji imaju račun u bilo kojoj zemlji Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora. Kada pri unosu naloga za plaćanje platitelj upiše broj računa (IBAN) i naziv primatelja, njegova banka automatski šalje upit banci primatelja kako bi provjerila podudaraju li se ti podaci.
Nakon što zaprimi odgovor, banka platitelja obavještava svog klijenta jednom od triju mogućih poruka:
– Naziv se podudara (uneseni naziv primatelja plaćanja u potpunosti odgovara nazivu koji je povezan s tim IBAN-om)
– Naziv se gotovo podudara (uneseni naziv primatelja plaćanja gotovo se podudara s nazivom koji je pridružen navedenom IBAN-u. U tom slučaju klijent dobiva i informaciju o točnom nazivu primatelja koji se kod banke vodi uz taj IBAN)
– Naziv se ne podudara (uneseni naziv primatelja ne odgovara nazivu koji je povezan s navedenim IBAN-om. U tom slučaju banka dodatno upozorava klijenta da bi autoriziranje takvog naloga moglo dovesti do prijenosa sredstava na račun koji ne pripada primatelju kojeg je naveo platitelj).
