Aktualno

Kako će izgledati TE Ploče ako se izgradi?

Nevjerojatna stvar dogodila se prije nekoliko dana u dolini Neretve. Na veliko iznenađenje građana odjednom je, kao iz svemira, u Ploče tresnula inicijativa za gradnju termoelektrane na ugljen koja se brzinom munje trebala naći na Gradskom vijeću Grada Ploče. Inicijativu za pokretanje inicijative za promjenu Županijskoga prostranog plana u koji bi bila uvrštena ta termoelektrana dalo je Ministarstvo gospodarstva RH i tvrtka Luka Ploče Energija, a da je javnost o tome itko išta pitao.

Iako se već dugo priča o ideji (i potrebi) izgradnje termoelektrane u Pločama, mnoge je zaprepastila bezobraština, bahatost i bezobzirnost mjerodavnih na svim razinama koji, očito, narod smatraju retardiranim oduzimajući mu pravo zdravoga rasuđivanja, dok se istovremeno zdravoj pameti toga istoga naroda nadaju na izborima.

Naravno da su se mnogi uzbunili, ponajprije stoga što je sve bilo obavijeno velom tajnosti, kao da smo usred rata. Nije se znalo ni koje je snage elektrana ni koji će ugljen koristiti, a kamoli druge važne detalje s kojima bi javnost trebala biti upoznata prije nego se uopće krene u projekt. Evo samo jednoga primjera.


Laži na LAG-u

U srijedu je održana Izvanredna skupština LAG-a Neretva kako bi se izašlo s priopćenjem za javnost o stavu LAG-a prema spomenutoj inicijativi. Za one koji ne znaju Lokalna akcijska grupa ‘Neretva’ osnovana je na Osnivačkoj skupštini u Metkovskom Gradskom kulturnom središtu prije 15 mjeseci u prilično čudnim okolnostima. Iako Grad Metković ima stanovnika gotovo kao ostatak doline Neretve njegova je uloga u LAG-u bila u startu minorizirana jer su se na Skupštini bile pojavile „jake snage“ jedne stranke (u daljnjem tekstu Partije, jer je zadržala partijski model djelovanja, iako nije sljednica one Partije) koje su pod svoje uzele LAG Neretva. Članice LAG-a Neretva su sve neretvanske jedinice lokalne samouprave, razne ustanove, udruge i pojedinci.

I tako su se predstavnici tih članica prošle srijede okupili na Skupštini da bi pred javnost izašli s priopćenjem. Važno je znati da se u EU stavovi lagova uvažavaju. Većina skupštinara bila je zbunjena i znala je o problematici malo i nimalo, jedino je njihov strah bio opipljiv. No bila su tamo i dva lika, partijska udarnika. Nazovimo ih Mirko i Slavko. Njih je Partija bila poslala na sastanak da budno prate razvoj situacije i spriječe da se stvar otme kontroli, tj. da stvore ozračje kako LAG ne može izaći s konkretnim priopćenjem jer se ništa ne zna. Naravno, oni su znali sve, ali su sve činili da u neznanju ostave ostale, ne bi li priopćenje za javnost bilo što bljutavije. Mirko se trudio da se u priopćenju isprave sve pravopisne, gramatičke i stilske pogreške, a Slavko se samo smješkao. Budući da je, ipak, došlo do nekakve rasprave, Slavko nije mogao izdržati i kao argument svih argumenata bubnuo je: „Ionako je to gotova stvar“. Nevjerojatna šamarčina svima koji su bili došli na sastanak, misleći da će čuti štogod konkretno i iznijeti svoje mišljenje pa makar ono i ne bilo uvršteno u priopćenje. Samo o toj izjavi dao bi se napisati cijeli članak, a koji stručnjak napravio bi i cijelu knjigu, no vratimo se termalki.

Iako javnost o svemu gotovo ništa ne zna, za razliku od zna se kojih, ipak se s interneta dade štošta iskopati. Tako sam došao do nekih podataka koji ne moraju biti potpuno točni jer nisu najfriškiji, ali nisu ni daleko od istine. Daljnji tekst i fotografije služe samo za ilustraciju i potiču na razmišljanje.

Nije 800 nego 1600?

Izgleda da snaga buduće termoelektrane nije 800 MW, kako se do sada govorilo, nego 2 x 800 MW. To ne znači da bi se odmah gradila oba bloka, ali projekt referentne elektrane koja je sagrađena u Njemačkoj, a gradi se jedna takva i u Nizozemskoj, govori o snazi od 1600 MW. Ta dva bloka s dva dimnjaka jasno su vidljiva na shematskom prikazu koji je bio otprije poznat, no malo se nas time opterećivalo.

TEPloceSkica090314

referentna2TE090314Izgrađena referentna termoelektrana

 Prostor na kojemu bi se gradio cijeli kompleks zauzimao bi oko 50 ha, a na vrhuncu izgradnje gradilište bi zapošljavalo 3000 ljudi. Nakon puštanja u pogon termoelektrana bi zapošljavala 350 ljudi na samoj lokaciji ili u okruženju.

 40 vagona ugljena na sat

Ukupna godišnja proizvodnja bila bi 12 TWh (12 milijardi kWh), a za to bi se potrošilo 3,5 milijuna tona kamenoga ugljena koji bi se dovozio brodovima. Sam lučki terminal ima kapacitet za prihvat 875.000 tona, što je dovoljno za 90 dana rada. To znači da bi termoelektrana dnevno trošila oko 10.000 tona ugljena ili, ako radi sva 24 sata, oko 400 tona na sat, a prevedeno u vagone to je 40 vagona na sat.

Evo i nekih brojeva koji će samo upućenijima nešto značiti.  Uz dobivenih 12 TWh godišnje dobilo bi se i 475 tisuća tona pepela, 68 tisuća tona šljake i 345 tisuća tona gipsa, koje bi, kažu, koristila industrija. Iz tehnoloških razloga godišnje bi se dovozilo 200 tisuća tona vapnenca i 25 tisuća tona uree za proizvodnju amonijačne otopine koja služi za uklanjanje dušičnih oksida. Tu je i  27 tisuća tona monoetanol amina (MEA) za potrebe uklanjanja CO2 nakon 2020. godine.

U opisu projekta nadalje stoji: „Opskrba tehnološkom vodom može biti osigurana desalinizacijom morske vode. Minimalno zagrijavanje morske vode primjenom dubinskog vodozahvata i ‘hladnog kondenzatora’. Glavna i pomoćna oprema termoelektrane kao i cjelokupan skladišni prostor su potpuno zatvoreni bez emisija u zrak, tlo, vodotokove i more.  Baćinska jezera (ovo se vjerojatno odnosilo na prvotnu zamisao da TE bude u uvali Dobrogošće), u neposrednoj blizini, mogu biti oplemenjivana kisikom s termoelektrane i regulirani vodotokovi. Može biti trajno riješeno zbrinjavanje komunalnog otpada i sanacija divljih deponija. Značajan doprinos unapređenju očuvanja krajobrazne vrijednosti u okruženju.“ Tako piše, a piše i ovo:

– Prednost u lociranju trebaju dobiti prostori bez drugih djelatnosti,

– Odmah, u za začetku, otkloniti moguće konflikte energetskih aktivnosti, gospodarstva, prostora i okoliša (strogi kriteriji a i procedure)

– U što je mogu to moguće većoj mjeri treba biti osigurana koherentnost razvojnih planova (industrije, prometa, turizma, usluga, poljoprivrede i drugih)

– Interesi (lokalna zajednica, gospodarski subjekti, HEP i država, regionalni razvoj jugoistok EU) pojedinačnih sudionika trebaju biti približeni i optimirani temeljem zajedničkih kriterija

Gospodo, jamčite svojom imovinom

Vrijednost opreme termoenergetskoga kompleksa procjenjuje se na 2,5 milijardi €. Da je riječ o veliku novcu u eksploataciji elektrane spomenimo samo kolateralni profit koji će ostvarivati lučki agenti koji naplaćuju dolar po toni tereta. „Izračunajte“ koliko je to kada se pred Pločama pojavi brodina od 100 do 150 tisuća tona ugljena. Nakon toga slijedi iskrcaj, skladištenje itd. Naravno, neka svi oni zarade, ali ta termoelektrana nije samo stvar Ploča, još manje pločanskih političara. Svi oni koji se kunu kako ona apsolutno ne ugrožava okoliš i zdravlje ljudi neka to izjave kod javnoga bilježnika uz dopunu kako će svom svojom imovinom i imovinom nasljednika svojih nasljednika jamčiti da će tako biti cijelo vrijeme njezinoga rada koji bi trebao trajati 40 godina. Tako se radi kada se diže kredit, a vi gospodo, od građana doline Neretve upravo uzimate povjerenja na kredit.

A, što je s krajobrazom?

referentnaTE090314 Gradilište TE Ploče. Ovo je samo ilustracija mogućega izgleda.

Nisu samo važni brojevi pa i kada bi oni pokazali da sve štima. Izgradnjom TE Ploče dolina Neretve nepovratno gubi ono zbog čega od nas Europa traži da zaštitimo posljednju europsku deltu. Ne samo od kemijskoga zagađenja nego i od krajobraznoga, a da ne govorimo o svjetlosnom zagađenju koje će totalno sluditi ptice kojima je dolina Neretve važan koridor pri migracijama.  Stoga sam referentnu elektranu ‘umontirao’ u prostor na kojemu bi se nalazila TE Ploče. Nije važno jesam li lokaciju potpuno pogodio, ali to je tu negdje.

referentna7TE090314Moguće mjesto gradnje TE Ploče

 Umirujuća vijest ili znam ja nas

Jedan od najvažnijih argumenata zagovaratelja je da takve termoelektrane postoje u Roterdamu, Hamburgu ili gdje već ne i da ih tamošnje stanovništvo s ponosom pokazuje. Izgleda da čak i za vikend više ne idu u prirodu nego u njihovoj okolini razapnu šator pa se odmaraju uživajući u pogledu na njih.

Prije nekoliko dana čuo sam umirujuće razmišljanje, od čovjeka koji zaista puno zna o toj problematici, kako je Hrvatska članica EU i kako se propisi moraju poštivati. Daj Bože! Ipak, kopka me nešto. Ako je tako, zašto deterdžent neke europske tvornice kupljen u Grazu ne pere isto tako kao „isti“ kupljen u Metkoviću? Zašto čokoladnome namazu poznate tvornice kupljenome u Pločama nedostaje ono nešto što ima „isti“ kupljen u Münchenu. Zašto nam štedne žarulje kupljene u našim trgovinama traju upola kraće nego „iste“ jeftinije kupljene u nekoj zapadnoj državi EU, a na omotu stoji isti proizvođač?  I, hoće li ta termoelektrana na ugljen u Pločama biti baš ista kao ona referentna u Njemačkoj ili u Nizozemskoj? Vjerojatno hoće na papiru, ali papir svašta trpi. Naivno je očekivati da će nam netko reći baš pravu istinu, kao što ni nakon desetljeća masovnoga korištenja mobitela nijedan telekom neće pošteno upozoriti svoje korisnike na eventualne štetne posljedice korištenja mobitela. Upravo suprotno, na sve moguće načine smišljaju nove, povoljnije pakete koji pružaju sve više minuta „besplatnoga“ razgovora.  Nigdje u ugovoru ne piše da s vremena na vrijeme mobitel premjestimo na drugo uho jer u ruci držimo malu mikrovalnu pećnicu pa da, barem, mozak pržimo ravnomjernije. Profit, profit über alles, neka mi časna Njemačka oprosti na parafrazi!

Naknadna „pamet“ ili tko nema u glavi ima i pe-es-u

Smještaj potencijalne TE Ploče u prostor između Luke Ploče i kanala Vlaška u ovome je tekstu samo pretpostavljen jer sam doznao o odustajanju od prvotne zamisli da se kompleks gradi u uvali Dobrogošće, koja je četiri km zračnom crtom od Ploča, dva km od Baćinskih jezera i šest km od Gradca. Budući da ta uvala u Županijskome prostornom planu otprije namijenjena turizmu, ova inicijativa za promjenom Plana mogla bi se odnositi i na nju, naročito sada kada se javnost digla na noge. No, i tu će biti problema unutar same Partije jer su neki partijaneri već bili bacili oko na Dobrogošće.

referentna4TE090314

Još nešto važno. Prema riječima neovisnoga (?) energetskoga stručnjaka Damira Begovića, do godine 2020. u Hrvatskoj će prestati s radom oko 65 posto termoenergetskih postrojenja. Riječ je o elektranama ukupne instalirane snage otprilike 1200 MW koje zbog tehničkih ili ekološkokih razloga više neće moći raditi. Jasno je da se nešto treba napraviti, a ako je izbor termoelektrana na ugljen onda ona mora biti negdje ne obali. Begović nastavlja: „Ako danas uvozimo 30 posto električne energije, evidentno je da će tada, ako nešto ne poduzmemo, uvoz možda prerasti i brojku od 50 posto. A svaki uvoz, pa tako i energije, zapravo je čisti odljev gotovog novca hrvatskih građana u strane države.“

Budući da se ne zna tko je pravi investitor (zapravo se zna tko nije, a to su država i tvrtke u domaćem vlasništvu jer), kako možemo energiju koju je na našemu tlu i uvoznim ugljenom proizvela strana kompanija smatrati domaćim proizvodom? To je također uvoz. Kome ide dobit (O. K. plaća se porez itd.), tj. tko bere vrhnje? Je li to odljev novca hrvatskih građana (koji plaćaju energiju) u strane države? Slično je s našim famoznim turizmom kada stranac kupi lanac hotela. Dobit ide njemu, domaći poljoprivredni proizvodi ne mogu u taj lanac jer investitor sa sobom dovodi svoje bjelosvjetske dobavljače. Naši su samo sobarice, konobari i kuhari, a i to je pitanje dokle. Dotle dok se ne uveze jeftinija radna snaga.

Direktor Luke Ploče kapetan Ivan Pavlović nedavno je za Slobodnu izjavio: „Dvije tisuće ljudi četiri godine bi radilo na izgradnji. U samoj elektrani radilo bi 300 do 350 ljudi, od toga 100 do 150 inženjera.“ Stanimo malo. Je li to dvije tisuće Neretvana? Otkuda bi bilo tih 350 stalno zaposlenih? Iz Ploča, Metkovića, Opuzena…? O inženjerima ni nećemo. Jedino ako Luka Ploče Energija ovih dana ne raspiše Natječaj za dodjelu 100 – 150 stipendija mladim Neretvankama i Neretvanima koje će uputiti na studij strojarstva, elektrotehnike, računarstva, kemije i sl. Pa taman kada oni završe elektrana će biti gotova. Koliko bi, zaista, TE Ploče smanjila nezaposlenost u dolini Neretve veliko je pitanje, prije bi mnoge obitelji izvan toga sektora mogla ostaviti bez kruha.

_referentna3TE090314

Ivica Puljan

metkovic.hr