Aktualno

Institut za javne financije: Gradu Ploče petica iz transparentnosti

Institut za javne financije predstavio je u srijedu rezultate šestog ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti hrvatskih županija, gradova i općina koje su ove godine ocijenjene sa prosječnom ocjenom 4,1, od mogućih 5. To je nastavak trenda rasta poboljšanja transparentnosti naših JLS-ova koji su prošle godine dobili zaključnu ocjenu Instituta 3,9, a prije šest godina u svom prvom istraživanju Institut im je dodijelio jedva prolaznih 1,8.

Najveći skok u odnosu na prošlogodišnje istraživanje je, pak, napravio Grad Otok, koji je sa prošlogodišnje jedinice skočio na ovogodišnju ocjenu vrlo dobar. Tu su i Grad Pag koji je u redove odlikaša skočio sa prošlogodišnje dvojke i Ploče koji su lani bili ocijenjeni sa trojkom. Svi ostali novopečeni odlikaši lani su bili vrlodobri – Biograd na moru, Čabar, Daruvar, Drniš, Đurđevac, Glina, Klanjec, Koprivnica, Krapina, Labin, Makarska, Mursko Središće, Novigrad, Opatija, Pakrac, Sveta Nedelja, Šibenik i Trogir.

‘Iz godine u godinu sve je očitije da postoje izrazito transparentni gradovi i općine s malim brojem stanovnika i niskim godišnjim prihodima po stanovniku, no da veće i bogatije lokalne jedinice ipak češće objavljuju veći broj proračunskih dokumenata. Također, sve je veći broj lokalnih jedinica koje se polako bude i oponašaju prakse transparentnijih susjeda’, ističe se u analizi.


Inače, proračunsku transparentnost u Institutu ocjenjuju temeljem broja ključnih dokumenata objavljenim na web stranicama jedinica lokalne samouprave, i to – izvještaja o godišnjem izvršenju proračuna za 2018., izvještaja o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2019., prijedlogu proračuna za 2020., izglasanom proračunu za 2020. i proračunskom vodiču za građane za 2020.

Kako bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji, Institut je objavio interaktivnu kartu koja prikazuje stanje u svim županijama, gradovima i općinama.

‘Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. Sve dok proračunska transparentnost ne bude zakonski adekvatno regulirana i dok nadležna ministarstva ne budu provodila primjerene kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koje – kao što se vidi iz dosad postignutih poboljšanja – uistinu ima u sve većem broju lokalnih jedinica’, ističu iz Instituta.