Foto: Ilustracija
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter već šest godina upozorava na rupu u propisima koja posebno pogađa roditelje mrtvorođene djece. Oni, naime, nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza tijela, ako je rodilište ili bolnica udaljena od prebivališta roditelja, odnosno mjesta sahrane, više od 50 kilometara.
Iz Ministarstva zdravstva su najavili da će izmijeniti sporni propis, no najprije trebaju ispitati fiskalne učinke na državni proračun. U Hrvatskoj se godišnje bilježi između 149 i 164 mrtvorođene djece, pa novac ne bi trebao biti problem, piše Novi list.
“U slučaju mrtvorođene djece koju roditelji ili članovi obitelji odbijaju preuzeti, posebnim su pravilnikom regulirane obveze i troškovi zbrinjavanja njihovih posmrtnih ostataka, i to bez OIB-a i priznanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, pa nema razloga ovo rješenje ne primijeniti i na situacije mrtvorođene djece za koje roditelji preuzmu obvezu pokopa”, smatra pučka pravobraniteljica.
Šest godina upozorenja
Njen je ured još 2020. godine preporučio Ministarstvu zdravstva i HZZO-u da izmijeni zakonske i podzakonske propise kako bi roditeljima ili članovima obitelji, naročito slabijeg imovinskog stanja, omogućili po podnošenju zahtjeva isplatu naknade troškova prijevoza posmrtnih ostataka mrtvorođene djece od mjesta gdje su rođena do mjesta sahrane.
“Ovo smatramo sramotnim, posebice uzimajući u obzir da je riječ o osobama u višestruko teškim životnim okolnostima te da se bez velikih izdataka, uz samo malo volje i suradnje, može iznaći rješenje. Ne bi se radilo o značajnom financijskom izdatku iz državnog proračuna, jer je u posljednjih deset godina stopa mrtvorođene djece kontinuirano niska te se radi o manje od 150 slučajeva godišnje”, navodi pravobraniteljica.
Ništa bez zdravstvenog osiguranja
Iz HZZO-a kažu da bi se preporukom pravobraniteljica pravo na naknadu proširilo na osobe koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje, što “nije u skladu s temeljnom koncepcijom obveznoga zdravstvenog osiguranja” po Zakonu u obveznom zdravstvenom osiguranju.
“Osnovni uvjeti za utvrđivanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju su da je osoba upisana u maticu rođenih te da ima prijavljeno prebivalište, odnosno stalni boravak ili dugotrajno boravište u Hrvatskoj. Budući da u slučaju mrtvorođene djece ovi uvjeti ne mogu biti ispunjeni, ne može im se utvrditi status u obveznom zdravstvenom osiguranju te stoga HZZO ne može snositi troškove prijevoza njihovih posmrtnih ostataka”, kažu iz HZZO-a i dodaju da bi naknadu troškova prijevoza trebalo regulirati mimo sustava obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Iz Ureda pučke pravobraniteljice pozivaju institucije da žurno reagiraju. Iz resornog ministarstva poručuju da će sjesti s HZZO-om i pokušati naći rješenje.
“S obzirom na osjetljivost samog pitanja, Ministarstvo zdravstva će pokrenuti stručne konzultacije te razmotriti najbolje moguće modele rješenja, imajući u vidu načela pravednosti, solidarnosti i humanosti”, poručili su, piše Novi list.
