Aktualno

Dok se čeka početak radova na pelješkom mostu, ‘iza brda’ se valja još jedan megaprojekt: Most Pelješac – Korčula!

Dok se čeka početak radova na pelješkom mostu, koji će kineska korporacija CRBC graditi za naručitelja Hrvatske ceste, to javno poduzeće naručilo je studiju izvodljivosti boljeg prometnog povezivanja otoka Korčule i Pelješca, koje dijeli 1200 metara Pelješkog kanala.
Kako piše portal Slobodne Dalmacije, upravo zbog takve blizine jednog od naših najnastanjenijih otoka i Pelješca, proteklih desetljeća razmatrala se ideja gradnje mosta ili tunela u Pelješkom kanalu, pa natječaj Hrvatskih cesta neminovno vraća te ideje u optjecaj.

– U ovom trenutku ne mogu se prejudicirati rješenja koja će izrađivač studije izvodljivosti predložiti – kažu nam u Hrvatskim cestama na upit ide li naručena studija za boljim trajektnim vezama Korčule i Pelješca ili će razmotriti gradnju mosta ili tunela.
Drugim riječima, u ovoj fazi projekta Hrvatskih cesta za povezivanje Korčule i Pelješca sve su opcije “na stolu”.

Nakon evaluacije predloženih rješenja prema više kriterija, izrađivač studije izvodljivosti predložit će optimalno. Nakon odabira, izrađivač će ispitati ekonomsku i financijsku isplativost predloženog rješenja – najavljuju u Hrvatskim cestama.
Prema procjeni gradonačelnika Korčule Andrije Fabrisa, gradnja mosta u Pelješkom kanalu, kratkoročno gledano, nije opcija.


– Naravno da bismo mi htjeli “korčulanski most”, ali bit ćemo itekako sretni i zadovoljni kad se izgradi pelješki most, koji svi u ovom dijelu Lijepe naše tako dugo čekamo. Kad je u pitanju studija koju su naručile Hrvatske ceste o prometnom povezivanju Korčule i Pelješca, radi se, prema informacijama kojima raspolažem, o boljoj povezanosti luke Perna na Pelješcu i luke Polačište na Korčuli – kazao nam je Fabris, potvrdivši kako je prometno povezivanje Korčule i Pelješca mostom dio Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije.
Postoji, otkriva naš sugovornik, i prijedlog da se Korčula i Pelješac povežu tunelom.

– To su planovi, a realnost je da ćemo morati pričekati bolju financijsku situaciju za takav projekt kao što su most ili tunel Pelješkim kanalom – zaključuje Fabris.
Najave o gradnji mosta na Korčuli svojedobno su davali lokalni dužnosnici poput dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića, ali i neki članovi Vlade dok su imali mandate, poput ministra prometa u više HDZ-ovih vlada Božidara Kalmete i kratkotrajnog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka.

Prvi put je gradnja mosta u Pelješkom kanalu zacrtana u razvojnom planu “Južni Jadran” iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Doduše, autori “Južnog Jadrana” bili su skloniji gradnji tunela koji bi povezali Korčulu i Pelješac, zbog intenzivnog pomorskog prometa Pelješkim kanalom.
U Prostornom planu Dubrovačke-neretvanske županije kao dvije točke koje bi trebalo spojiti između Korčule i Pelješca navode se Rt svetog Ivana na Pelješcu i uvala Kneža na Korčuli. Trajektnom vezom Pelješki kanal godišnje prijeđe oko 230 tisuća vozila i 600 tisuća putnika.

Iako je zamišljena dužina “korčulanskog mosta” upola kraća od pelješkog mosta, pa bi i investicija bila znatno manja od dvije milijarde i 80 milijuna kuna, za koliko će Kinezi povezati Pelješac s ostatkom zemlje, otvoreno je, među ostalim, pitanje bi li “korčulanski most” dobio sufinanciranje Europske unije kao pelješki, koji je EU spreman pomoći s 85 posto ukupne investicije. Cijeni samog mosta treba pridodati troškove izgradnje i popravka pristupnih cesta na Korčuli i na Pelješcu.

slobodnadalmacija.hr