Svako četvrto dijete u Hrvatskoj zaprimilo je slike ili poruke seksualnog sadržaja putem interneta, upozorila je pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić na konferenciji “Zajedno za bolji internet”, održanoj u povodu Međunarodnog dana sigurnijeg interneta, piše HRT.

Pozivajući se na rezultate istraživanja Kids Online Hrvatska 2025., pravobraniteljica je navela da 94,3 posto djece ima svakodnevni pristup internetu, dok 60,2 posto djece smatra da im vrijeme provedeno online utječe na međuljudske odnose. Istaknula je i da je 24,7 posto djece poprilično zabrinuto zbog toga što previše vremena provode na internetu.

Međunarodni dan sigurnijeg interneta obilježava se od 2004. godine svakog drugog utorka u veljači, s ciljem promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe digitalnih tehnologija i mobilnih uređaja, osobito među djecom i mladima.

Ove godine naglasak je na umjetnoj inteligenciji, kako se njome odgovorno koristiti te kako prepoznati lažan sadržaj koji se njome kreira.

Razvoj umjetne inteligencije donosi brojne mogućnosti, ali i nove rizike, zbog čega je važno pravodobno informirati roditelje, nastavnike i širu javnost, istaknuo je ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta. Dodao je da se konferencijom želi potaknuti stručna i društvena raspravu te doprinijeti boljem razumijevanju sigurnog i odgovornog korištenja digitalnih tehnologija.

Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak istaknuo je da Centar za sigurniji internet svakodnevno radi s djecom, roditeljima i stručnjacima koji se suočavaju s konkretnim posljedicama online nasilja, zlouporaba i rizičnih ponašanja u digitalnom okruženju.

– Umjetna inteligencija osim za dobre strane, koristi se i u one opasnije za djecu gdje djeca koriste nudify aplikacije tako da se slike prikazuju bez odjeće, gdje predatori koriste umjetnu inteligenciju kako bi vrbovali veći broj djece. , rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet. 

– Cilj nam je spojiti praksu, iskustva djece i stručna znanja i poručiti da zaštita djece na internetu nije odgovornost pojedinca, već zajednički zadatak institucija, sustava i društva u cjelini, istaknuo je.

– Mislim da je osnovna stvar stalna komunikacija s njima. Lijep je nadzor, ali ako pretjeramo s nadzorom oni se povlače u sebe i onda imamo problem. Zapravo treba stalno komunicirati s njima da ono što izgleda bezazleno, jedan obični ekran i nešto što na njemu iskače, razne aplikacije, igrice, štogod, da postoji ogromni svijet iza toga u kojem se kriju jednake opasnosti kao što su prelasci pruge ili ceste u stvarnom svijetu. I kad to osvijestimo, onda možemo očekivati nekakve rezultate, poručio je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.

Na konferenciji su predstavljeni i rezultati nacionalnog istraživanja deSHAME 3, koje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.727 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija. Prema tim podacima, svaki treći učenik doživljava nasilno ponašanje na internetu barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik priznaje da se u istom razdoblju i sam nasilno ponaša online. Djeca rijetko prijavljuju nasilje, pa se svega 30 posto djece koja ga proživljavaju povjeri prijateljima, istaknuto je.

Istraživanje je pokazalo i da 23,5 posto učenika već u osnovnoj školi ima potpuno javni profil na društvenim mrežama, čime se izlažu dodatnim sigurnosnim rizicima, dok djevojčice češće koriste privatne postavke profila od dječaka.

Konferencija je okupila stručnjake iz područja regulatornih politika, obrazovanja, kibernetičke sigurnosti, zaštite dječjih prava i mentalnog zdravlja, ali i djecu i mlade, koji u ovom programu nisu samo sudionici, nego i aktivni suvoditelji pojedinih dijelova programa.

Projekt “Sigurni online”

U sklopu projekta “Sigurni online” osječko-baranjska policija obilazit će osnovne škole i djeci od trećeg do šestog razreda držati predavanja. Predstavljene su i dvije aplikacije – Red Button, te Help For You, koja nudi savjete za konkretnu situaciju i nije namijenjena za prijavu kaznenih djela.

Na predavanjima će djecu poučavati kako reagirati na opasnosti u internetskoj komunikaciji, govor mržnje, prijetnje, ucjenjivanje i vrbovanje za seksualno iskorištavanje.

– Zatim ide sljedeća razina, a to je poticanje samozaštitnog ponašanja, dakle pravila normalnog komuniciranja na internetu, prepoznavanje potencijalne prijetnje, komunikacije s nepoznatim osobama. Većina osoba s kojima komuniciramo na daljinu, a da ih uživo ne znamo, kada pričamo o djeci i mladima, su potencijalno opasne osobe za njih, rekao je Robert Škorvaga, voditelj poslova prevencije u Uredu načelnika PU osječko-baranjske.

– Policijska uprava osječko-baranjska je tijekom 2025. godine evidentirala 527 kaznenih djela počinjenih na štetu djece i obitelji. Međutim isto tako evidentirala je 214 kaznenih djela počinjenih od strane djece i mladih osoba, što je porast od oko 30% u odnosu na prošlu 2024. godinu, rekla je Monika Zubčić, voditeljica Odjela maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji.

Spolno zlostavljanje i iskorištavanje djece i mladih putem interneta

 Samo u prošloj godini zabilježeno je više od 3900 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece i mladih putem interneta. 

– Možemo pričati o seksualnoj iznudi (sextortion), vrbovanju (grooming), pokušaja ostvarivanja osobnog odnosa s djetetom u svrhu kasnijeg iznuđivanja novaca ili eksplicitnih materijala, i sam sexting može biti problematičan ako se radi o nedobrovoljnom obliku sextinga, vršnjačko nasilje u digitalnom okruženju (bullying) koje je prisutno otkad je interneta, rekao je Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet.

Umjetna inteligencija može se zloupotrebljavati.

– Mogu je koristiti djeca koja su usamljena, nemaju prijatelje, nemaju s kim razgovarati, kako bi potražili npodršku u psihosocijalnom i emocionalnom smislu. Nažalost, u zadnje vrijeme čujemo sve više priča o umjetnoj inteligenciji koja se koristi za generiranje neprimjerenih sadržaja, odnosno kada običnu fotografiju djeteta iz škol vršnjaci koriste da je kroz umjetnu inteligenciju, filtere, provuku i stvore fotografiju tog istog djeteta bez odjeće ili golu ili polugolu. Tako opet ugrožavamo mentalno zdravlje te djece, kršimo zakon, naglasio je.

Igor Kanižaj, redoviti profesor na Studiju komunikologije Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, naglasio je koliko je važna prisutnost roditelja i odraslih osoba.

– Izazova je nevjerojatno puno. Trendovi se iz godine u godinu mijenjaju. I mi tome teško možemo doskočiti. Kad gledate koliko se sami moramo educirati da bi znali koje su zakonitosti nekih aplikacija, koje su specifičnosti komunikacije preko Snapchata, TikToka, Instagrama, korištenja naprednih alata, chatbotova i ostalog. To traži veliki napor, a djeca su u tome često izgubljena. Tu je uloga svih nas da im pomognemo i tome služi ovaj dan, barem jednom u godini, da kao društvo stanemo i kažemo kako imamo jako puno izazova, ne radimo dovoljno, silno imamo potrebu za komunikacijom, ali komuniciramo krivo.

Istaknuo je kako se problem događa kada cijelu komunikaciju prebacimo online. 

– Danas imate djece koja se uopće ne druže sa svojim vršnjacima, ne idu zajedno u šetnju, ne hodaju zajedno, ne piju kave skupa, ne druže se u javnom prostoru, nego im je lakše ostati doma u četiri zida, spustiti glavu prema ekranu i živjeti u scrolu.