Dan Hrvatske ratne mornarice slavi se na 18. rujna, današnji datum, a radi se o obljetnici najpoznatije bitke koju su vodili Neretvani na moru i kopnu, onoj iz 887. godine protiv Mlečana, pod zapovjedništvom kneza Branimira, piše Danko Radaljac za Portal.hr.
No, pravi povod bitki je odnos s vladarom prije Branimira, s Domagojem, koji je u povijesti ostao zapisan kao knez, iako je imao neke karakteristike kralja, prije svega je papa priznavao njegovu vlast nad Primorskom Hrvatskom. U stalnoj bitki moći s Mlečanima, Francima i Bizantom na Jadranu, Domagoj je uspio izgraditi reputaciju „najgoreg hrvatskog kneza“, poznat je bio po brutalnosti prema protivnicima te nametanju danka svima koji su željeli mirno ploviti Jadranom.
Nakon male epizode s probizantskim i promletačkim knezom Zdeslavom, smijenio ga je, navodno nakon ubojstva, Branimir. Za njega se drži da je bio u rodu s Domagojem, no ne postoje povijesni zapisi koji bi to nedvojbeno potvrdili. A Branimir je nastavio s Domagojevom praksom, naplaćivao je slobodan promet Jadranom, pogotovo je skupe namete smjestio Veneciji. Koja nije bila najsretnija s time, ali se bojala ući u direktnu konfrontaciju s Neretvanima, koje je bio opak glas.
Snagu i hrabrost su skupili nakon savezništva s Franačkom, te je najmanje 12 brodova isplovilo iz Mletaka prema Neretvi. Ta samostalna hrvatska kneževina, najkasnije pokrštena, zbog čega se često nazivala i Paganijom, imala je svoj utjecaj do ušća Cetine, pa su se Mlečani iskrcali kod Makara, današnje Makarske. Ovdje je bitno napomenuti da su se tadašnje pomorske bitke manje vodile na moru, a češće bi se trupe iskrcale iz brodova i na kopnu se obračunale s protivnikom.
Na početku bitke Mlečani su bili u prednosti te se činilo kako će odnijeti pobjedu. No, brze neretvanske lađe sa svojim manjim kobilicama omogućile su brze transporte ljudstva i 18. rujna Neretvani odnose pobjedu u bitki u kojoj je smrtno stradao i mletački dužd Petar Kandijan. Prema mletačkim zapisima čak je i njegovo tijelo ostalo kod Neretvana, navodi se da je naknadno moralo biti ukradeno da ga se pokopa uz počasti, iako je posve realna mogućnost da su ga u skladu s tadašnjim pravom jednostavno otkupili nakon bitke.
Rezultat svega bili su i dodatni nameti poraženoj Veneciji (koja će kroz nekolikmo stoljeća ipak preuzeti kontrolu i nad ovim krajevima), Branimirov položaj kneza države priznate od pape, a HRM će dobiti svoj duboko u povijesti ukorijenjen dan. U dolini Neretve će se pak posljednjih desetljeća raditi Maraton lađa, događaj koji slavi te nadaleko poznate brodove. Doduše, glavna nagrada za pobjednika je štit kneza Domagoja, a ne Branimira.
Istaknimo i jednu zanimljivost, u istom kraju je na dosta blizak datum odrađena i prva pomorska bitka Domovinskog rata. U bitci za vojarne i vojnu luku u Pločama 14. rujna 1991. remokeri Kastor i Trudbenik, trajekt Pelješčanka, plovna dizalica Birina i dvije pilotine Luke Ploče isplovile su kontra patrolnih brodova i minopolagača JRM-a smještenih u luci Baćina. Protivnik je, kao i prije gotovo točno 1.104 godine, protjeran iz doline Neretve.
Foto: maraton-ladja.hr
