Aktualno

Dan antifašističke borbe: Biokovsko i primorsko – neretvansko stanovništvo u 2. svjetskom ratu

Biokovsko i primorsko – neretvansko stanovništvo u 2. svjetskom ratu

Mussolinijeva fašistička vojska stigla je u Metković 17. travnja 1941. i zaposjela sva veća naselja s obje strane rijeke Neretve. Kontrolirali su cestovne pravce, željeznicu i sve vodene puteve kao i morsko priobalje. Kao odgovor na fašističku vojsku pojavili su se partizani.


Sl. 1.: Stjepan Filipović

Od napoleonskih ratova do suvremenog doba riječ partizan (franc.) znači dobrovoljni borac za slobodu, gerilac, koji  se na teritoriju vlastite zemlje bori protiv osvajača. KPJ na čelu sa Josipom Brozom bila je glavni organizator otpora u to vrijeme. Nigdje u Europi nije pružen takav otpor okupatoru, kao na području bivše Jugoslavije što je zasluga jugoslavenskih, a posebno dalmatinskih partizana.

  Sl. 2.: Učenici partizanske škole

Samo na području neretvanskog kraja (bivšeg kotara Metković), proglašeno je 6 narodnih heroja:

  1. FILIPOVIĆ STJEPAN, 1916. – 1942. Rođen je u Opuzenu, a u Valjevu je javno obješen od strane njemačke okupatorske vojske. Proglašen je za narodnog heroja. Općina Valjevo podiže spomenik u Valjevu, a Općina Metković podiže spomenik u rodnom Opuzenu. Spomenik u Opuzenu je 1991 miniran.
  2. GALIĆ JURE VELIKI, 1912. – 1943. Rođen na Bijači u BIH, zaposlen u Metkoviću. Bio je osnivač i komandir Prve neretvanske partizanske čete. Za narodnog heroja proglašen je 1951.
  3. MAREVIĆ STANKO, IVANOV 1922. – 1944. Rođen je u Kuli Norinskoj. Jedan je od osnivača Prve neretvanske neretvanske čete, a postao je prvi komandir Druge neretvanske partizanske čete i komadant bataljona „Jure Galić“ te komandant neretvanskog partizanskog odreda. Poginuo je na prvoj crti bojišnice. Za narodnog heroja proglašen je 1951.
  4. PARMAĆ STANKO, ANTIN – rođen je u Opuzenu 1913. Hrvat je, a po zanimanju učitelj. Učestovao je u bitkama na Sutjsci i Neretvi. Brzo je napredovao, a kraj rata je dočekao kao komandant XIX. partizanske divizije.
  5. PRIMORAC MARIJAN, IVANOV – rođen 1921. u Bijači, BIH, zemljoradnik. Učestvuje u osnivanju Prve neretvanske partizanske čete od 22. travnja 1942. Komesar je ljubuške čete u NOB-i. Bio je na mnogim važnim dužnostima u Ljubuškom i BiH. Poginuo je 1946. u borbama protiv odmetnika. Narodnim herojem proglašen je 1951.
  6. RAKIĆ KREŠO, ANTUKIN – rođen u Metkoviću 1919. Po zanimanju tehničar. Ustaše su ga strijeljale u Rakovom Potoku 1942. Za narodnog heroja proglašen je 1952.

Na području bivšeg kotara Metković proglašena su 32 nosioca partizanske spomenice 1941.

  Sl. 3: Partizanska štampa s Biokova.

Neretvanski partizani vršili su pripremu za borbu u svojim mjestima. Sakupljali su oružje i drugi ratni materijal, skrivali ga u bunkere i čuvali ga za borbu protiv okupatora  koju nije bilo moguće izbjeći. Pisali su parole, vršili napade i atentate iz zasjede, rušili mostove i pruge. Bio je to razlog što su proganjani oni i njihova obitelj. Zatvarani su pa čak i streljani. Njihova aktivnost više nije bila moguća. Zato su napustili svoje domove i skrovišta i odmetnuli u brda odakle su mogli djelotvornije djelovati.

Odlaskom u plinjanska brda osnivaju Prvu neretvansku partizansku četu. Grupu sa područja Metkovića sačinjavalo je 7 dobrovoljaca: Vinko Dragović, Niko Gabrić Džine, Krešo Miličević, Ivo Leko, Mijo Leko, Stanko Nikolac  i Jozo Potočnik Bepica.

Grupa sa područja Kule Norinske: Mijo Jerković, Marko Jerković, Ante Marević, Stanko Marević, Marin Marević, Milan Parić, Drago Pipinić i Željko Pipinić. Ukupno 8.

Slivanjski ilegalci bili su Šime Bjeliš Mešo iz Komarne, Boško Čović Jurica iz Zavale, Dragobratović Ivo Ruso sa Rabe, Ivo Dragobratović, Pavlov sa Rabe, Stipe Dragobratović, Pavlov, Nedjeljko Juračić Stari iz Kleka, Nedjeljko Juračić Mlađi iz Duboke, Ante Juračić Mali iz Duboke, Ante Juračić Musalez iz Duboke, Vojo Kadijević, Mije iz Mihalja, Đuro Kadijević, Lukin iz Mihalja, Mirko Kadijević iz Mihalja, Pero Kadijević Cikotić iz Mihalja, Petar Mustapić iz Komarne, Andrija Utovac iz Slivna i Živko Matić iz Opuzena. Ukupno 17.

Ilegalci sa Bijače u u BiH. Ukupno 6. Jure Galić Veliki, Jure Galić Mali, Andrija Galić, Ivan Kežić, Ante Primorac i Marijan Primorac.

Ilegalci iz Opuzena i Podgradine. Osim Živka Matića, koji je stigao sa slivanjskom grupom stigli su: Ante Damić, Rikard Nikolić, Toma Jakšić i Joakim Maslov.Ukupno 4.

Kominski ilegalci: Ivo Dugandžić Šuba i Ivo Tomljanović Kljunak.

 Sl. 4.: Okružni komitet AFŽ-a

Osnivači Prve neretvanske čete, njih 37, stizali su u plinjanska brda počev od 22. travnja 1942. Četrdesetak dana prije toga Baćinci i Gračani osnovali su Prvu južnodalmatinsku partizansku četu koja je djelovala na biokovskom i priobalnom području od Igrana do Ploča. Tu se nalazila i pašička kao i druga neretvanska četa. Nakon četa došlo je do formiranja bataljona i odreda te većih vojnih postrojbi koje su upućivane i na druga područja. Npr. Neretvu, Sutjesku, Zelengoru i drugdje.

Te partizanske postrojbe na području Biokova i priobalnom području bile su jedine oružane postrojbe koje su se suprostavile fašističkim okupatorima, a time i genocidu, kojeg su provodili nad Židovima, Romima, Srbima i Hrvatima-komunistima.

O 2. svjetskom ratu na području Biokovo – Neretva pisali su i istraživali su Ivan Jurić, profesor iz Metkovića i Ante Kovačević, profesor iz Ploča.

  1. Ivan Jurić izdao je brošuru pod naslovom  Donjeneretvanski kraj – Metković, Kardeljevo, Vrgorac – priručnik za učenike – Školska knjiga, Zagreb 1988. u kojoj obrađuje:
  • Radnički pokret i djelovanje KPJ, osnivanje ćelija KPJ-e, štrajkove i demonstracije koje predvode komunisti, zavičaj u NOB-i, pripreme oružanog ustanka, početak oružane borbe, značenje donjoneretvanskog kraja za okupatore i domaće izdajnike, prikazuje spomen ploče, vješanje narodnih odbornika, zločin pod Topolom ispod Opuzena, zločine u Baćini i Zapadnoj Plini (2.studenog 1943.), osnivanje partizanskih jedinica, oslobođenje zavičaja

Nadalje, prikazuje partizanske spomenike na području današnjih gradova: Metkovića, Ploča i Vrgorca. Opisuje narodne heroje zavičaja. Prikazuje njihove fotografije i njihove životopise. Na kraju poglavlja prikazuje dolazak Tita u posjet Pločama i Metkoviću, nakon potresa koji se dogodio početkom 1962. godine.

Sl. 5.: Prva okružna konferencija KPH

  1. Ante Kovačević iz Ploča je pripremio, a Narodno Sveučilište – Zavičajna zbirka Općine Kardeljevo izdala, Katalog izložbe 1985. pod naslovom Kardeljevski kraj u ratu i revoluciji 1941. – 1945.

Izložba obuhvaća nekadašnji kotar Metković, ali i primorska naselja koja su priključena novo-osnovanoj općini Ploče – Kardeljevo (Baćina, Gradac, Podaca i Zaostrog).

Izložba, odnosno katalog izložbe pored velikog broja ratnih dokumenata objašnjava i statističke podatke područja tadašnje Općine. Upućuje zahvalnice ustanovama i ljudima koji su učestvovali u prikupljanju dokumenata itd.

„U NOB-i učestovalo je 2700 ljudi (od ukupno 6000 stanovnika, koliko ih je ovdje živjelo prije rata). Od toga se četvrtina svrstala u prve proleterske redove, boreći se protiv okupatora i domaćih izdajnika širom Jugoslavije“.

320 partizanskih boraca je poginulo na Sutjesci, Neretvi i Zelengori. Na kućnom pragu streljano ili na drugi način smaknuto je 412 žrtava fašističkog terora. Partizansku spomenicu dobilo je 79 osoba.

Sadržaj dokumenata čine razni izvještaji, naređenja, direktive, uputstva, proglasi, zapisnici, članci i glasila sa približno oko 130 eksponata.

U Pločama, lipnja 2019.

Ante Erak

Korištena literatura:

  1. Drago Pipinić: Ratni kotar Metkonić u NOB-i kronika 1941. – 1945., Institut za historiju radničkog pokreta 1986.
  2. Ivan Jurić: Donjoneretvanski kraj Metković, Kardeljevo, Vrgorac, priručnik za učenike, Školska knjiga, Zagreb 1988.
  3. Ante Kovačević: Kardeljevski kraj u ratu i revoluciji 1941. – 1945., Katalog izložbe