Odvjetnik Antonio Volarević nedavno je na društvenim mrežama podigao pravu buru objavom “Smije li poslodavac angažirati privatnog detektiva radi uhođenja vlastitih zaposlenika”. Kako nam je objasnio sam Volarević, u Hrvatskoj je sve više poslodavaca koji angažiraju privatne detektive da bi pratili svoje djelatnike, iako se u praksi to uglavnom ne događa zbog radnika na bolovanju već zbog puno ozbiljnih stvari, piše Dnevno.hr.
“Poslodavac želi ispitati s kime se radnik druži, radi li možda za konkurenciju ili nešto sa strane, mimo poslodavca”, objašnjava Volarević. Kad je riječ o zakonu, on je prema njegovim riječima, jasan i točno opisuje pod kojim okolnostima privatni detektiv smije pratiti zaposlenika.
“Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske svako praćenje i uhođenje radi uspostave neželjenog kontakta proglašeno je kaznenim djelom, naravno, osim ako je isto utemeljeno na osnovi koja je propisana nekim drugim zakonom. Prema Zakonu o privatnim detektivima, privatni detektiv ne smije obavljati poslove niti primjenjivati ovlasti koje su u nadležnosti policije, sigurnosnih službi ili pravosudnih tijela, osim promatranja, pratnje i fotografskog snimanja na javnom mjestu.
Ujedno, prema članku 146. Kaznenog zakona, kazneno djelo predstavlja i svaka nedozvoljena uporaba osobnih podataka. Prikupljanje, obrada i korištenje radnikovih osobnih podataka mimo radnikove volje i mimo propisanih procedura, osobito kada se zadire u sasvim privatnu sferu radnikova života, predstavljaju protupravno postupanje kažnjivo po citiranom zakonu”, kaže Volarević dodajući da je detektiv osobi od koje prikuplja podatke dužan predočiti radni nalog potpisan od strane poslodavca kao naručitelja.
Zabranjeno prisluškivanje
“Pri svemu tome, privatni detektiv ne smije koristiti sredstva ili uređaje za prikriveno snimanje ili prisluškivanje. U praksi to znači da radnik koji je na bolovanju treba pristati da privatni detektiv ispita dotičnu situaciju za poslodavca”, dodaje.
Iako u praksi privatni detektiv treba nadziranoj osobi predati radni nalog, na terenu se situacija često odvija znatno drugačije.”Privatni detektivi sebi za pravo daju raditi puno toga mimo onoga što zakon dopušta”, smatra odvjetnik.
“Naime, ponekad se od strane poslodavca angažiraju i privatni detektivi koji uhode radnika, snimaju ga, prate njegovo kretanje i prikupljaju podatke o njemu i osobama s kojima se radnik susreće. Nerijetko pri takvim postupanjima privatni detektivi posežu za zvučnim i slikovnim snimanjem i prisluškivanjem iako su takve radnje dozvoljene samo ako su “ovlaštene” ili su dozvoljene pristankom osobe koja se nadzire ili od koje se podaci prikupljaju”, kaže.
Može li radnik dobiti otkaz
Prema njegovim riječima Zakon o privatnim detektivima u RH predviđa da poslodavac smije angažirati privatnog detektiva radi prikupljanja podataka o vlastitom radniku (ili kandidatu za posao), ali samo u određenim slučajevima i pod strogo propisanim uvjetima.
“Radnik svojevoljno pristaje dati podatke ili biti nadziran, prikupljaju se podaci o uspješnosti osobe u obavljanju poslova, radi se o povredama radnih obveza ili radne discipline te osobi od koje prikuplja podatke, detektiv je dužan predočiti radni nalog potpisan od strane poslodavca kao naručitelja. Pri svemu tome, privatni detektiv ne smije koristiti sredstva ili uređaje za prikriveno snimanje ili prisluškivanje. Također, privatni detektiv mora voditi računa o pravu svake osobe na zaštitu dostojanstva, ugleda, časti i privatnosti”, navodi odvjetnik.
Na pitanje može li radnik dobiti otkaz na temelju nezakonito prikupljenih dokaza, odgovara da sve ovisi o sucu ili sutkinji koji rade na tom slučaju.
Isključiti dokaze kao nezakonite
“Po meni sudac bi takve dokaze trebao isključiti iz sudskog spisa kao nezakonite. Međutim, suci vam to često to uopće ne rade. Prihvaćaju te dokaze čime se stvara neka nova sudska praksa gdje se takvi podaci kao osnova za utvrđenje zakonitosti tog otkaza”, kaže.
Poslodavac koji sumnja u svog radnika bi se umjesto privatnom detektivu trebao zatražiti reviziju bolovanja od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
“HZZO treba osnovati komisiju koja će dalje ispitati je li radnik osnovano na bolovanju ili nije. Ako poslodavac to nije napravio nego odmah poseže za privatnim detektivom na neki način je preskočio jednu logičnu, zakonitu proceduru. U praksi, poslodavci često puta ne vjeruju niti komisijama ni liječnicima jer puno puta se zna dogoditi da li liječnici odobre bolovanje nekome tko baš to ne zaslužuje u tom trenutku”, kaže.
Prema njegovom iskustvu u praksi, sve je više poslodavaca koji angažiraju privatne detektive.
“Sve ovisi o tome koliko im je radnik bitan, koja mu je funkcija u firmi. Privatni detektivi su skupni, ali ako se radi o vrlo značajnom radniku koji obavlja vrlo važnu djelatnost, a za kojega se sumnja da uzima bolovanje da bi obavljao neku konkurentsku djelatnost, poslodavcu se možda isplati investirati u prikupljanje podataka. Ima toga puno, iako se ne priča o tome”, zaključuje Volarević.
