Prema najnovijim rezultatima istraživanja britanskih akademika, gotovo pola smrtnih slučajeva od koronavirusa u svijetu dolazi iz domova za starije i nemoćne osobe.
Studija koju su objavili stručnjaci sa Škole ekonomije i političkih znanosti u Londonu donosi statistiku koja objašnjava točno zašto ulazak novoga virusa koji izaziva bolest Covid-19 u staračke domove u većini slučajeva završava katastrofalno, a tragedija postaje neizbježna. Prema njihovim rezultatima, koje prenosi danas i The Guardian, između 42% i 57% ukupnih smrti u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Irskoj i Belgiji dolazi upravo iz takvih ustanova.
Napominju stoga kako je važnost poduzimanja najstrožih mjera na vrijeme od esencijalne važnosti, te da bi se podjednako trebalo gledati na prodor virusa u domove za starije osobe kao i na prodor u sam zdravstveni sustav.
Ne samo iz primjera u Europi, već i po trenutnoj situaciji u Hrvatskoj, znamo da su djelatnici domova često opterećeni radom bez adekvatne zaštitne opreme, no isto tako znamo da to nije jedini razlog što koronavirus ulazi u te ustanove, o tome smo pisali ovdje.
Kod pripadnika društva koji su najugroženijeg zdravlja nužno dolazi i do najveće smrtnosti, upozoravaju još od same pojave virusa zdravstvene organizacije. Stravični prizori iz Španjolske potvrđuju to na najgori mogući način. U jednom domu za starije pronađeni su preminuli štićenici koji su ostavljeni na svojim krevetima jer se za njih nije imao tko pobrinuti.
Jasno je da je riječ o izdvojenom i krajnje tragičnom slučaju koji se dogodio u jeku najveće epidemije, tijekom potpunog kolapsa zdravstvenog sustava u jednoj državi. No jesu li poduzete baš sve mjere koje su mogle biti poduzete kako bi se prodor u domove u ostalim europskim zemljama izbjegao?
Ovo znamo dosad, tvrde autori. U Italiji je 45% ukupnih smrtnih slučajeva od koronavirusa došlo iz staračkih domova, u Francuskoj je u domovima za straije preminulo 13,832 ljudi. U Belgiji je postotak 42, a u Španjolskoj je u periodu između 8. ožujka i 8. travnja ukupno 57% smrti zabilježenih od koronavirusa poteklo iz ustanova za starije.
To objašnjava i nagli porast smrtnosti u Francuskoj. Kako su tamošnje vlasti odredile, u počecima se epidemije smrti u domovima nisu bilježile u statistiku, da bi kasnije promijenili princip. Pokazalo se da je prodor virusa u domove poguban u ogromnom broju slučajeva.
Može li se prodor u domove uopće spriječiti?
Budući da je riječ o ljudima ionako kompromitiranog imuniteta koji često moraju na neodgodive preglede u bolnicu, ekstremno je važno osigurati ne samo njima, već i djelatnicima s obje “strane” zaštitnu opremu. Vidjeli smo na primjerima iz Hrvatske da to nije tako. Sustav je zakazao, no ne zbog sustava samog.
– Ova naša studija pokazuje da je nužan najmanje podjednak tretman i opskrba domova za starije i nemoćne osobe kao i zdravstvenih djelatnika u bolnicama kad je u pitanju borba protiv koronavirusa.
Domovi su mjesta u kojima je društveno distanciranje nemoguće. To je recept za katastrofu: ljudi podložni oboljenju, nesposobni sami primijeniti mjere koje primjenjuje ostatak populacije, ovisni o njegovateljima i osoblje koje je nedovoljno educirano i jako loše opremljeno. Mnogi koji brinu o tim ljudima uopće nemaju dovoljno znanja da se snađu u ovoj situaciji – kategorična je autorica studije Adelina Comas-Herrera.
– Istraživanje pokazuje generalno jako nisku razinu fokusiranosti nadležnih na domove za starije. Naši stariji zaslužuju više od toga da ih se ignorira i zanemaruje – dodaje liječnik Michael Head kao zaključak istraživanju.
