Klimatske promjene i s njima direktno povezana neodrživa potrošnja resursa te degradacija okoliša i prirode moraju biti uračunate u sve buduće strategije i razvojne planove svih država i društava. S obzirom na činjenicu da koncept održivog razvoja podrazumijeva ravnotežu između tri stupa na kojima počiva svako društvo: zaštiti okoliša i prirode, gospodarskom razvoju te društvenoj pravdi; da nijedno društvo nije održivo ukoliko sva tri stupa održivog razvoja nisu u ravnoteži te imajući na umu činjenicu da je središnja paradigma globaliziranog svijeta još uvijek ona gospodarska i to dominantno konzumerističkog predznaka, politika zelenog razvoja Restart koalicije usmjerena je prema implementaciji koncepta kružne, odnosno cirkularne ekonomije kao provedbi ideje održivog razvoja u području gospodarstva.
Cilj cirkularne/kružne ekonomije je od manje stvoriti više. Ovaj ekonomski koncept budućnosti mijenja uvjerenje da je dodanu vrijednost i gospodarski rast i razvoj, a time i otvaranje novih radnih mjesta, moguće postići samo mehaničkim povećanjem novih proizvoda, a time i mahnitim iskorištavanjem već sada izuzetno osiromašenih prirodnih resursa. Umjesto kvantitete, cirkularna ekonomija donosi ideju kvalitete i dugotrajne vrijednosti proizvoda stvorenih kroz kreativne ideje jer su ideje te koje donose dodanu i dugotrajnu, održivu vrijednost. U tom smislu je cirkularna ekonomija revolucionarni koncept ekonomije 21. stoljeća koji odgovara na globalnu krizu okoliša i klimatske promjene.
Restart koalicija će pokrenuti zelenu transformaciju Hrvatske implementacijom konkretnih projekata iz sljedećih pod-koncepata kružne/cirkularne ekonomije:
1) održivo gospodarenje otpadom i sekundarnim resursima koje se često poistovjećuje i s usavršenim sustavom integriranog gospodarenja otpadom baziranog na 3R modelu (reduce, reuse, recycle) te novijim varijantama downcycling i upcycling;
2) biogospodarstvo koje podrazumijeva gospodarstvo koje se temelji na održivim alternativama globalno raširenim neodrživim proizvodima (npr. plastika) i neodrživim gospodarskim praksama temeljenim na neobnovljivim fosilnim i drugim resursima;
3) kreativna ekonomija koja podrazumijeva gospodarski razvoj koji nije utemeljen na eksploataciji resursa, već na eksploataciji ideja, inovacija i kreativnosti. Kreativna ekonomija dio je koncepta kružne ekonomije jer glavni naglasak stavlja na inovacije i kreativnost, stvarajući dodanu vrijednost u iskorištavanju ideja, a ne iskorištavanju resursa.
Kada govorimo o zelenom razvoju kao strateškoj odrednici razvoja RH, potrebno je jasno ukazati na koje ključne čimbenike svojim politikama i programskim rješenjima zeleni razvoj utječe, a to su:
- a) Utjecaj na gospodarstvo (stvaranje novih dodanih vrijednosti unutar gospodarskih procesa uvažavajući prirodne potencijale i specifičnosti područja na kojem se ti procesi trebaju odvijati. Potrebno je ekonomska razvojna rješenje graditi na principu unutarnjeg prema vanjskom, tj. kroz definiranje specifičnosti, potencijala i potreba određenog područja razvijati gospodarske aktivnosti, a ne isključivo prilagođavati određeno područje potrebama kapitala koji u većini slučajeva nema za cilj dugoročni održivi razvoj, već brzo oplođivanje bez obzira na cijenu koju će za to platiti okruženje i pripadajuće mu stanovništvo),
- b) Utjecaj na društvo (provođenje politika i programskih rješenje zelenog razvoja nije moguće ostvariti bez jasno definirane institucionalne podrške. Stoga je potrebno kroz institucije razvijati kontinuirane politike i aktivnosti kojima će se podizati svijest o ulozi pojedinca u samoodrživom razvoju društva. Paralelno s implementacijom jasno vidljivih programskih rješenja, potrebno je promovirati potrebu promjene svijesti pojedinca prema društvenim vrijednostima koje su se tijekom brzog tehnološkog razvoja i potrošačkog stila življenja izgubile ili su postale nepoželjne),
- c) Utjecaj na okoliš (provođenje politika zelenog razvoja kao strateške odrednice društvenog razvoja, u konačnici mora rezultirati održivim ekološkim otiskom tj. otiskom koji će omogućiti prirodnu regeneraciju bio Svjedoci smo kako narušena prirodna ravnoteža svojim klimatskim djelovanjem utječe kako na živote svakog pojedinca tako i na ekonomije i gospodarstvo samih društava).
Iako je Vlada Republike Hrvatske trebala tijekom 2019. godine predložiti, a Hrvatski sabor raspraviti i usvojiti novu Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske jer je prva Strategija održivog razvitka usvojena 2009. godine s razdobljem implementacije do 2019. godine, ovaj dokument nije ni izrađen, a kamoli usvojen.
Stoga, izađi i promijeni. Biraj listu broj 13., biraj RESTART koaliciju, biraj Zeleni razvoj Hrvatske! 
