Mnogi su ove godine, kako bi popravili kućni budžet, diljem Dalmacije posadili stotine, i tone, kilograma sjemenskog krumpira. Zasađena su brojna polja, ali i vrtače i doci, a u proteklom razdoblju bilo je dosta kiše, pa se očekuje i dobar urod. No, pitanje koje mnoge muči jest kakva će mu biti cijena.
Naime, prošle godina cijena krumpira bila je dobra. Mogao se prodati i po četiri kune, trkomice na domaćem tržištu. No, što će biti ove godine? Za desetak dana trebala bi početi sezona kopanja mladog krumpira, a, prema riječima istaknutog vrgoračkog poljoprivrednog stručnjaka mr.sc. Danka Tolića, otkupna cijena mogla bi biti puno niža, odnosno proizvođači krumpira mogli bi se naći u velikim problemima.
Prinos oko 300 tona
– U ovom trenutku mladoga domaćeg krumpira nema na tržištu, jer ono što se prodaje na tržnicama i u trgovačkim centrima uglavnom dolazi iz uvoza. Naš krumpir bi se za desetak dana mogao naći u dućanima i ako bi mu početna otkupna cijena bila tri kuna za kilogram, to bi bilo odlično. No, sumnjam da će se to dogoditi.
Evo, za vašu informaciju, u Italiji tona krumpira dođe 50 eura. Mi smo dio tržišta Europske unije i sigurno će jedan dio tog krumpira završiti i kod nas. Znate tko je najveći potrošač i uvoznik krumpira? Rusija. No, zbog ovih trzavica oko Ukrajine između Europske unije i Rusije, stotine vagona europskog krumpira, pa tako i našega krumpira, ostat će u skladištu, pa bi mu zbog toga cijena mogla biti jako niska. Rusi su se okrenuli uvozu krumpira iz Turske i Egipta – kaže mr.sc. Tolić.
U Vrgoračkoj krajini pojedina sela sasvim su se okrenula proizvodnji krumpira, tako se većina stanovnika jednih “malih“ Prapatnica umjesto jagoda posvetila krumpiru. Samo zbog dobre cijene proteklih godina, ali i zbog manje muke i truda koje treba uložiti. Prema riječima Matka Vukovića, ove se godine posadilo oko 20 tona sjemenskog krumpira za prodaju u ovom brdskom selu, a očekuje se prinos od 300 tona.
– Proteklih godina uistinu nismo imali nikakvih problema s prodajom krumpira. Otkupna cijena bila je dobra, kretala se od 3,70 kuna do četiri kune. Upravo zbog toga većina mještana ove godine okrenula se proizvodnji krumpira. Prošle godine oko 100 tona našega krumpira završilo je uglavnom u Dubrovniku, Makarskoj i Splitu. Što će biti ove godine, ne znam. No, ne isplati se prodavati ga ispod dvije kune za kilogram, i to na zemlji.
No, moram vam iskreno reći da me nije strah. Zašto? Pa, svi ugostitelji koji su uzimali od naš krumpir i pokušali pripremati jela s uvoznim krumpirom kažu da je to razlika kao nebo i zemlja, odnosno da se to ne može nikako usporediti. Jednostavno, mi moramo početi koristiti blagodati turističke sezone, kako bismo našu robu plasirali u hotele i restorane i svi će biti zadovoljni: gosti, hotelijeri i proizvođači – istaknuo je Vuković.
Hoće li se to dogoditi kako ovaj poljoprivrednik zamišlja, vidjet ćemo uskoro. No, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatsku je 2012. godine uvezeno 23.000 tona krumpira ukupne vrijednosti 12.300.000 dolara, a među zemljama iz kojih prednjači uvoz su Nizozemska, Cipar i Njemačka. Pretpostavlja se da je ove godine zasađeno u našoj zemlji oko 8000 hektara konzumnog i industrijskog krumpira.
Tekst i foto: Mate Primorac, www.slobodnadalmacija.hr
