Politika i gospodarstvo

Totalni poraz hrvatskog školstva: Više od pola maturanata plaća repeticije

Plaćene instrukcije iz pojedinih školskih predmeta i organizirane pripreme za državnu maturu, što se kolokvijalno nazivaju obrazovanjem u sjeni, tijekom pandemije su prosperirale i dodatno se utvrdile. Prakse su to za kojima, kako pokazuje najnovije istraživanje Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, učenici ustaljeno posežu kako bi krpali rupe koje ostavlja strukturalno manjkav obrazovni sustav, piše danas Telegram.hr

Privatne instrukcije koristi gotovo 40 posto učenika 8. razreda osnovnih te 2. i 4. razreda srednjih škola. Prednjače maturanti gimnazijskih programa gdje svaki drugi koristi privatne satove poduke. Takve su se poduke prilagodile pandemijskim uvjetima pa je značajan broj učenika tijekom prošle školske godine pohađao online instrukcije. U usporedbi s prijašnjim istraživanjima na ovu temu, nove brojke zagrebačkih znanstvenika ukazuju na konstantnost pojave korištenja privatnih instrukcija.

S druge strane, najnoviji podaci o korištenju pripremnih tečajeva za državnu maturu govore da su oni postali apsolutni normativ. Značajnih 56 posto učenika završnih srednjoškolskih razreda ih pohađa, a u tome prednjače plaćene pripreme privatnih tvrtki. Ovi rezultati, među ostalim, pričaju priču o negativnom utjecaju na jednakost obrazovnih mogućnosti hrvatskih učenika i istovremeno govore da je u našem obrazovnom sustavu nužno mijenjati mnoge stvari.


Maturanti najčešći na instrukcijama

Kako točno učenici koriste privatne instrukcije kao popravni alat za ono što nisu savladali u školi, Jokić i Ristić Dedić ispitivali su u svibnju 2021. godine na reprezentativnom uzorku tako da su rezultati primjenjivi na cijelu populaciju. U 81 osnovnoj i 80 srednjih škola, među učenicima 8. razreda osnovne te 2. i 4. razreda srednje škole nalaze da je 38 posto maturanata, 36,6 posto učenika 2. razreda srednjih te 37,2 posto učenika 8. razreda osnovnih škola išlo na privatne instrukcije.

Pandemija na njih nije bitno utjecala. Instruktori su se prilagodili uvođenjem online poduka pa je tako 20,6 posto maturanata i 15,9 posto učenika osmih razreda pohađalo online instrukcije. U korištenju instrukcija, gledajući regionalno, prednjače Zagreb i Dalmacija, a značajno češće i redovitije ih koriste djeca obrazovanijih roditelja te učenici slabijeg školskog uspjeha. Uspoređujući gimnazije i strukovne škole, na instrukcijama su češće gimnazijalci, a najrjeđe učenici trogodišnjih strukovnih programa. Posebno su redoviti maturanti gimnazija; svaki drugi je u svom završnom razredu koristio usluge privatnih instrukcija.

Pripreme za maturu postale normativ

Sve ovo govori, ističu Jokić i Ristić Dedić, da naš sustav odgoja i obrazovanja ne pruža dostatnu podršku učenicima slabijih obrazovnih postignuća pa oni sa svojim obiteljima rješenje traže u korištenju usluga van službenog sustava. Pritom privatne instrukcije – koje si mnogi ne mogu priuštiti – “nesumnjivo pridonose produbljivanju postojećih društvenih nejednakosti u obrazovanju”, nalaze znanstvenici.

Pripreme za maturu daju nešto drugačiju sliku. One su toliko raširene da su, kako konstatiraju znanstvenici, postale norma među maturantima. Brojke koje nalaze govore o 56 posto učenika završnih razreda koji su pohađali pripremne tečajeve. I u ovom istraživanju, provedenom u svibnju 2021., uzorak je reprezentativan (80 srednjih škola, 6353 učenika) i posve primjenjiv na maturantsku populaciju.

Generator obrazovnih nejednakosti

Pripreme se pohađaju kao besplatne u školi (31,5 posto) i, učestalije, kao privatne plaćene pripreme koje organiziraju privatne tvrtke (36,1 posto). Gimnazijalci (62,9 posto) u većoj mjeri idu na pripreme za maturu, međutim pohađa ih i više od pola strukovnjaka (50,3 posto). Pritom su gimnazijalci češći na privatnim pripremama, a strukovnjaci na onima u školi gdje su im dostupne besplatno. Regionalno, svugdje u Hrvatskoj više od pola gimnazijalaca pohađa pripreme, no prednjače oni iz Zagreba i okolice s visokih 73,2 posto.

Za razliku od instrukcija, koje pohađaju učenici slabijeg školskog uspjeha, na pripreme za maturu više idu učenici boljeg uspjeha, a kao kod instrukcija, i pripreme za maturu češće pohađaju djeca roditelja s višim obrazovanjem. S obzirom na raširenost plaćenih priprema, znanstvenici upozoravaju da i one mogu negativno utjecati na jednakost obrazovnih mogućnosti i biti važan generator obrazovnih i drugih nejednakosti u Republici Hrvatskoj.

Što je nužno mijenjati u obrazovnim politikama kako bi učenici zahtjeve obrazovnog sustava u cijelosti ispunjavali unutar istoga, a ne posezali za vanjskom pomoći? Jokić i Ristić Dedić daju vrlo jasne preporuke koje, uzgred budi rečeno, ne iskazuju prvi put.

Kako mijenjati stvari?

Sugeriraju kako je ključno produljiti osnovnu školu u Hrvatskoj na devet godina. Kada bi obavezna osnovna škola za naše klince počela godinu ranije no što je sada slučaj, osigurala bi se osnova za povećanje sati za vježbu u školi, za dodatne oblike nastave i promjenu postojećeg ritma školovanja. Valjalo bi uvesti i izbornost u gimnazije na način da u višim razredima gimnazijalci mogu birati “pakete” predmeta sukladno vlastitim obrazovnim preferencijama.

Sustavno bi trebalo poraditi na uvođenju kompetencije “učiti kako učiti” u osnovne i srednje škole i, ne manje važno, uvesti nove oblike ocjenjivanja i vrednovanja učenika koji bi kombinirali školsko vrednovanje i vanjske, standardizirane ispite. Sve ove preporuke, recimo i to, nekoć su kao mjere i ciljevi zacrtani u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je 2014. donio Hrvatski sabor. Strategija je detaljno definirala Cjelovitu kurikularnu reformu čiji su bitni dijelovi gore navedene preporuke.

Od 2014. godine, međutim, ništa od toga nije uvedeno u obrazovni sustav pa istraživanja poput ovih iznova alarmiraju kako su promjene, a znamo koje bi to morale biti, prijekopotrebne. S obzirom na činjenicu da je istraživanja o kojima danas pišemo financiralo resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ne preostaje očekivati ništa drugo osim da će rezultate shvatiti ozbiljno i konačno krenuti implementirati dugo ponavljane preporuke u konkrentne obrazovne politike, prenosi Telegram.