Kultura

Prijedlozi novog grba, dana Grada Ploča i imena ulica

Prijedlozi novog grba, dana Grada Ploča i imena ulica

Od ostalih, naoko nebitnih, moglo bi se nazvati simboličnih stvari nevažnih za razvoj i funkcioniranje Grada Ploča, izdvojio bih par tema s kojima ću završiti ovu seriju objavljivanja na portalu Ploče online:

  1. zašto mijenjati grb Grada Ploča?
  2. prijedlozi novoga grba Grada Ploča (more – Neretva – jezero)
  3. nužno je redefinirati datum Grada Ploča u 6. studenog (1387. godine), kada se prvi put spominje toponim Ploča ili 18. rujna (887. godine) kada se zbila prva pomorska bitka između Hrvata i Mlećana ili u 14. rujna (1991. godine) kada je izvedena vojno redarstvena operacija Zelena tabla – Mala bara
  4. prijedlozi imena novih ulica Grada Ploča (Ilirska, Ardijejska, kralja Agrona, Demetrija Hvaranina, kraljice Teute, knezova Vladimirovića, knezova Grupkovića, don Petra Kaera), s detaljnim obrazloženjem posljednjeg prijedloga

 


  1. ZAŠTO MIJENJATI GRB GRADA PLOČA?

Kritika grba Grada Ploča se ne može izraziti drugačije, već samo na direktan način koji glasi:

  • grb Grada Ploča je besmislen i beznačajan
  • grb Grada Ploča je besmislen jer može predstavljati grb bilo kojeg grada na Mediteranu s upotrebljenim heraldičkim elementima sidra, mora i sunca te odabranom žuto – plavom bojom
  • grb Grada Ploča je beznačajan jer ne predstavlja ništa u povijesnom, geografskom, kulturnom, baštinskom, gospodarskom ili društvenom kontekstu Ploča i stoga se građani Ploče ne mogu s njim identificirati

Kako ne bi sve ostalo samo na kritici grba Grada Ploča, zajedno s dizajnerima sam napravio prijedlog novog grba Grada Ploča kojeg ću predstaviti u nastavku.

 

  1. PRIJEDLOG NOVOG GRBA GRADA PLOČA
  2. Osnovna ideja

Osnovna ideja vodilja je predstaviti Grad Ploče kao centar i sjecište raznolikih utjecaja. Postojeće rezultante, koliko god različite bile, susreću se na zajedničkom mjestu – u Gradu Ploče. Tako, na primjer, u Pločama se isprepliću more, rijeka, jezero, brdo i planina, močvara i ravnica . U Pločama se također osjećaju utjecaji Dalmacije, Dubrovnika, Pelješca i otoka te Hercegovine, ali se vrlo često zaboravlja da Ploče imaju i svoj povijesni identitet u liku plemićkih obitelji Grupkovića i Vladimirovića. U Pločama se, kao malo gdje drugdje, vrlo jasno mogu povući granice između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U Pločama se lako mogu odrediti dominantne djelatnosti i u svim vremenskim razdobljima i po određenim lokacijama.

Prema do sada dostupnim podacima, Ploče se prvi put spominje 1387. godine u dokumentu Povijesnog arhiva u Dubrovniku. U dokumentu stoji da 6. studenog 1387. Matej, sin Maroje Pripičeva s otoka Koločepa sklapa ugovor s Milčom iz Novog brda prema kojemu bi Matej trebao sa svojim brodom stići iz Dubrovnika u luku Ploče pri ušću Neretve te tamo ukrcati oko 600 komada sitne stoke i škopaca te manju količinu drva. Međutim, po još neobjavljenim rezultatima arheoloških istraživanja u zaljevu Ploča na lokaciji Portina naša povijest seže u daleku prošlost.

Izgovorimo to jedanput glasno: Grad Ploče nije novi grad koji je nastao 1945. godine jer ima svoj povijesni identitet koji seže daleko u stoljeća prije Krista. Stoga se povijesni identitet Grada Ploča mora inkorporitati i u grb Grada Ploča jer ukoliko mi sami ne poštujemo svoje naslijeđe, neće nas uvažavati ni bilo tko drugi.

  1. Odabir oblika, strukture i elemenata grba

Na trenutak zamislimo daleku 1387. godinu i drveni jedrenjak ili galiju, koja dolazi u prirodnu luku na ušću Neretve i tamo ukrcava stoku i drva. Po okolnim brdima Pline i Baćine vladaju knezovi Grupkovići i Vladimirovići koji, naravno, imaju svoje vlastite grbove.

Ovaj prijedlog se zasniva na prvom spomenu grada Ploča iz 14. stoljeća, stoga je grb povijesnog oblika tj. klasični štit. Također je odmah uočljiv jedrenjak (zasigurno je u to doba bio drven) koji je došao po teret istaknuvši svoja bijela jedra i zastavu. Na bijelim jedrima je uočljiv lav i sedmokraka zvijezda s mladim mjesecom.

Brod plovi po valovitom plavom moru koje se na dijelu pretapa u zelenu dolinu i plavkastu rijeku, i na taj način s brodom formira naznaku delte, s raspoznatljivom rijekom, ušćem i morem.

Međutim, ukoliko malo bolje pogledamo prijedlog grba, vidjet ćemo da jedrenjak ili galija s vremenom prerasta u sidro, dok konture jedara djeluju poput nastavka lučke dizalice (grajfera). Drugim riječima, Grad Ploče je prešao dalek put od galije do sidra koji simbolizira glavnu orijentaciju Ploča odnosno pomorstvo. Isto tako dug je put od jedara do lučke dizalice koja simbolizira dominantno lučko – transportnu aktivnost Grada Ploča.

 

  1. Uporabljeni heraldički elementi i boje

Uporabljeni heraldički elementi (lav, sedmokraka zvijezda, mladi mjesec, brodsko sidro te jedrenjak kao plovilo) su standardni heraldički elementi i vrlo se često koriste u gradskim grbovima. Tako na primjer u grbovima hrvatskih gradova Zagreba i Imotskog, da spomenemo samo neke, možemo naći simbole višekrake zvijezde i mladog mjeseca. I najstariji poznati grb Hrvatske, koji je veliki hrvatski slikar i grafičar Miroslav Šutej ugradio u „kraljevsku krunu“ novog hrvatskog grba 1990. godine, sadrži u prvom štitu lijevo, na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. U grbovima gradova Bakar, Komiža, Virovitica i Karlovac nalazimo brodsko sidro, dok raznovrsna plovila nalazimo u grbovima Rijeke, Siska, Severina na Kupi i Legrada. Heraldički element lava ne moramo tražiti jako daleko jer su tri lava simbol Dalmacije.

U ovome su grbu korištene klasične heraldičke boje: plava, žuta, zelena, crvena i smeđa. Podloga zastave bi trebala biti plava.

 

  1. Što simboliziraju uporabljeni heraldički elementi?

Iz osnovne ideje je vidljivo da se Grad Ploče nalazi na jedinstvenom području na kojem se miješaju raznoliki utjecaji od kojih su neki prikazani i u predloženom grbu grada. Što simboliziraju pojedini heraldički elementi ugrađeni u predloženi grb grada najslikovitije se vidi iz priloženog opisa:

SEDMOKRAKA ZVIJEZDA I MLADI MJESEC su preuzeti iz povijesnog grba obitelji knezova Grupkovića koja je stoljećima vladala s područja Istočne Pline (lokalitet Obličevac) i simbolizira autohtonost, prošlost, povijest, naslijeđe, tradiciju i samoopstojnost hrvatskog naroda Grada Ploča. Sve nabrojano simbolizira i ŽUTI (ZLATNI) LAV koji je preuzet iz  povijesnog grba obitelji knezova Vladimirovića koja je stoljećima vladala s područja Baćine i Zapadne Pline (lokalitet Perka). Potpuno je izvjesno kako su Grupkovići svoj grb rafinirali iz ilirskog grba, kojim i počinje jedan od najstarijih grbovnika – poznati grbovnik obitelji Korjenić-Neorić objavljen u knjizi Ive Banca Grbovi biljezi identiteta. Grb Grupkovića je šiljastim razrezom poprečno razdijeljen na srebrno i crveno; desno crvena zvijezda, lijevo srebrni polumjesec (Banac, Grbovi biljezi identiteta, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1991., 201). Malo se gradova može pohvaliti kako je u dotičnom grbovniku zastupljen sa čak dvije vlastelinske / plemićke obitelji jer u spomenutoj knjizi na stranici 186. možemo vidjeti i grb obitelji Vladimirović na kojem dominiraju likovi zlatnog i crvenog lava. Toliko o nedostatku povijesti „novoga“ grada Ploča.

SMEĐI JEDRENJAK predstavlja tisućljetni način života na ovim prostorima koji je neraskidivo vezan uz Jadransko more i rijeku Neretvu. Nemoguće je i zamisliti budućnost Grada Ploča bez raznoraznih vrsta plovila.

PLAVO MORE I RIJEKA SA ZELENOM DOLINOM formiraju UŠĆE odnosno razvijenu DELTU koja je na cijelom istočnom Jadranu najizraženija upravo na području Grada Ploča.

SIDRO koje nastaje iz trupa i jarbola jedrenjaka simbolizira glavnu pomorsku orijentaciju Grada Ploča danas ali i zasigurno u različitim vidovima i u budućnosti.

Nastavak lučke dizalice odnosno GRAJFER, koji se nazire i formira iz kontura jedara, kao da uranja u utrobu jedrenjaka, simbolizira dominantno lučko-transportnu aktivnost, koja će i u budućnosti predstavljati glavnu gospodarsku granu Grada Ploča.

Grb je vrlo važan čimbenik u procesu poistovjećivanja stanovnika s gradom koji predstavlja. Međutim, sadašnji grb Grada Ploča može predstavljati svakog čovjeka koji živi na nekom mediteranskom području gdje se nalazi luka, te nam ništa posebno ne govori o Pločama. Kao što smo vidjeli iz ovog kratkog prijedloga, Ploče imaju tisućljetnu povijest, kroz koju su vladali i imali svoje grbove kneževske obitelji Grupkovića i Vladimirovića čija se povijesna baština još i danas može pronaći na području Grada Ploča, a njihovi direktni potomci i dan danas žive u ovom gradu.

 

  1. ZAŠTO JE POTREBNO REDEFINIRATI DATUM DANA GRADA PLOČA?

Grad Ploče se ne može u ovom kontekstu uspoređivati s gradovima kao što su Split i Dubrovnik, koji za dan grada proglašavaju dane Svetog Dujma ili Svetog Vlaha. Građanima Splita odnosno Dubrovnika ovi dani tradicionalno i vjerski mnogo znače, dok građanima Ploča osim ponekog vjernika, datum koji se prema rimokatoličkom kalendaru redovito pomiče ne predstavlja mnogo, osobito ne u smislu proslave dana svoga grada. Kao i u slučaju s grbom, vrlo se teško poistovjetiti s danom župe. Naposljetku, nisu svi građani Ploča ni rimokatolici ni vjernici, niti svi žive na području Župe Kraljice neba i mira, već i u Kominu, Rogotinu, Baćini, Plini, Bristi i Pasičini, koji imaju sasvim druge župne zaštitnike.

Stoga sam slobodan iznijeti neke prijedloge novog datuma za dan Grada Ploča, koji bi mnogo bolje simbolizirali što zapravo Grad Ploče jest, i ujedno bi i bili prihvatljiviji za veliku većinu stanovnika:

  • rujna (887. godine) kada je izvojevana velika pobjeda neretljanskih gusara u bitci protiv Mlečana pri čemu je ubijen i njihov dužd Pietro I Candiano. Ovo je ujedno i dan Hrvatske ratne mornarice
  • studenog (1387. godine) kada je zabilježen prvi znani pisani spomen Ploča, pronađen u dokumentima Povijesnog arhiva Dubrovnika
  • rujna (1991. godine) kada je izvedena vojno-redarstvene operacije Zelena tabla – Mala bara kao prva iz serije bitki za vojarne u RH, u kojoj su hrvatske snage zauzele vojarne „JNA“ i na taj način oslobodile grad Ploče

 

  1. PRIJEDLOZI NOVIH IMENA ULICA U GRADU PLOČE

Imenima ulica pokazujemo da poštujemo naše povijesno naslijeđe i na taj način održavamo baštinu i identitet Grada Ploča. Stoga bi jedna ulica trebala imati ilirski predznak (napr. Ardijejska, Manijska, kralja Agrona, Demetrija Farskog, kraljice Teute), druga nositi ime srednjovjekovne plemićke obitelji koja je vladala ovim područjima (knezova Grupkovića ili knezova Vladimirovića) a treća ime velikog arheologa don Petra Kaera, koji je naš kraj stavio na svjetsku arheološku kartu još u 19. stoljeću.

 

OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA DA SE ULICA U PLOČAMA NAZOVE „ULICA DON PETRA KAERA“

Don Petar Kaer rodio se 10. prosinca 1848. godine u Makarskoj u umjetničkoj obitelji čiji je pater familias, po zanimanju postolar, bio samouki slikar. Naime, Petrov otac Frane (1813-1869) slikao je u ulju slike za crkve u Baškoj Vodi, Selcima na Braču i po Pelješcu. Petar je od oca naslijedio umjetnički dar tako da je bio vrstan crtač ali i nadareni glazbenik koji je svirao flautu. Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu 1867. g. kao pitomac biskupskoga sjemeništa a teologiju na Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Zadru 1871. g. Za svećenika ga je u 22. godini života zaredio biskup Marko Kalogjera 29. lipnja 1870. godine.

Službu župnika uglavnom je obavljao je u mjestima u zaleđu Biokova i ispod Mosora od početka svoje svečenićke karijere pa sve do 1893. g. kada je premješten na šibensko područje. U navedenom vremenu bio je župnik u slijedećim župama:

  • Krstatice 1871 – 1876
  • Zagvozd 1877 – 1882
  • Desne 1883
  • Brista i Pasičina 1883 – 1885
  • Slivno Ravno 1885 – 1886
  • Borovci 1887
  • Žrnovnica 1888 – 1893

Paralelno sa službom župnika bio je i prosvjetar, odnosno učitelj u pučkim školama u Zagvozdu, Slivnu Ravnu i Žrnovnici. Pod kraj života don Petar Kaer je osnovao Makarsku gradsku biblioteku kojoj je, prilikom otvorenja 1916. g., darovao i svoju privatnu knjižnicu koja je brojala preko 2.000 primjeraka rijetkih knjiga.

Don Petar Kaer (francuski Cayer) je vrlo izvjesno unuk francuskog vojnika ili birokrata zaostalog iz Napoleonovih pohoda Dalmacijom (1806-1813) tako da je, između ostalih jezika, tečno govorio i francuski. Don Petar Kaer je bio intelektualac renesansnog tipa jer je bio svećenik, poliglot (svoje članke je objavljivao na hrvatskom, francuskom i talijanskom jeziku), slikar, glazbenik, prosvjetar i bibliotekar. Međutim, don Petar Kaer će najviše biti zapamćen kao povjesničar, arheolog, antropolog i etnolog krajeva u kojima je službovao kao svećenik.

 

Zbog čega je don Petar Kaer toliko zaslužan za Grad Ploče da mu je potrebno dodijeliti ulicu?

Osim što je kao župnik službovao na današnjem području Grada Ploča, don Petar Kaer je Bristu i Pasičinu (odnosno Grad Ploče) koncem 19. stoljeća stavio na europsku i svjetsku arheološku i antropološku kartu. I to dva puta.

Prvi put kada je objavio članak u vodećem hrvatskom arheološkom časopisu toga doba pod naslovom Starine u Bristi – Pasičini okružn. poglavarstva Metkovskoga, u kojem je detaljno opisao 4 gradine i 48 gomila koje je identificirao u župi svog službovanja, danas na području Grada Ploča.

Sl. 3 Kaerov tekst preuzet iz Viestnik hrvatskoga arheologičkoga družtva, str. 107-113, god. VII, Zagreb, 1885.

U ovom iznimno korisnom članku Don Petar Kaer vjerno opisuje 4 gradine (dvije gradine u blizini crkve Svih Svetih u Bristi i gradine iznad Mateljkovih kuća i Tangariju iznad Baranovca u Pasičini) ali i čak 48 gomila koje su tada bile razasute po cijelom prostoru Briste i Pasičine. Svakoj opisanoj gomili don Kaer je pridružio narodno ime (ukoliko je ono postojalo), poziciju, položaj, veličinu ali i eventualne specifičnosti. Osim detaljnog opisa prapovijesnih ostataka, don Kaer nas u članku upoznaje i s lokalnim mitovima i legendama kada piše: Narod puno i razno o toj glavici pripovida. Kažu niki, da je tu bila kula kneza Šalinovića, po čemu se i obližnji konšiluk nazvao Šalinoviće. Kažu drugi, da su pripovidali, da se u istoh nahodi zakopanog blaga, i da je više i više jih na isto nagazili, da je ista udesna itd.  I baš je na opisanoj gradini iznad Mateljkovih kuća, dvadesetak godina nakon objave ovog Kaerovog članka pronađeno gotovo 500 primjeraka kovanog novca ilirskog vladara Baleja, što i danas predstavlja najbrojniji pojedinačni nalaz ilirskog novca u jednoj ostavi u RH.

Drugi put je Kaer stavio Bristu i Pasičinu (odnosno Grad Ploče) na svjetsku antropološku kartu kada je objavio članak u vodećem francuskom i europskom antropološkom časopisu toga doba (Bulletin de la Société d’anthropologie de Lyon, tome 5, 1886. pp. 8-42) na francuskom jeziku pod naslovom Pierres sepulcrales Dalmates odnosno Dalmatinski stećci 1887. godine. U podnaslovu je Kaer jasno naznačio da se radi o spomenicima, uglavnom stećcima, neretvanskog okruga u župama u kojima je službovao kao svećenik a to su Brista i Pasičina te Slivno Ravno. U prvoj rečenici članka don Kaer nas upozorava da trebamo razlikovati sela Bristu i Brist. Dok je Brist smješten na obali mora u Makarskom primorju, Brista i Pasičina na sjeveru graniče s okrugom Vrgorac, na jugo-jugozapadu s Makarskim primorjem, a na jugu s prostranom ravnicom, često poplavljenom, imena Jezero (Vrgorsko-neretvansko jezero). U ovom članku je Kaer detalljno opisao desetak nekropola stećaka u Bristi i Pasičini a neke od stećaka i gomila na kojima su se stećci nalazili vlastoručno vrlo precizno nacrtao. Na žalost, neke od nekropola su u međuvremenu uništene ili oštećene, stećci koji su se nalazili na gomilama poskidani i porazbacani, vrlo vjerojatno završili u raznoraznim novogradnjama, tako da nam je ovaj Kaeorv članak od neprocijenjive važnosti za proučavanje ostataka iz naše daleke prošlosti.

Sl. 4. Nekropola stećaka Staro Greblje u Pasičini nacrtana Kaerovom rukom

 

Zbog čega onda don Petar Kaer nije prepoznat u obimu i intenzitetu koji njegov život i djelo zaslužuju?

Na ovo pitanje postoji vrlo jednostavan odgovor. Djela i rezultati don Petra Kaera su bačena u zapećak ili su prepuštena bespućima povijesne zbiljnosti nakon što se porječkao, pa sudski i crkveno tužakao s najvećim hrvatskim arheološkim autoritetom toga doba – don Franom Bulićem. Taj crimen mu nije nikada oprošten, jer je kao znanstvenik smješten na margine svih događanja i gotovo izbrisan iz kolektivnog pamćenja naroda kojemu je toliko toga nesebično darovao. Ne ulazeći u meritum njihova prijepora tj. da li je don Bulić krivotvorio godinu i mjesto pronalaska ulomka nadgrobne menze s natpisom i imenom Sv. Dujma, mišljenja sam da don Kaera trebamo vrednovati po ostalim arheološkim, antropološkim i etnografskim doprinosima, osobito onima koji je napravio za Bristu i Pasičinu, odnosno za Grad Ploče i stoga predlažem da jedna ulica u našem gradu nosi njegovo ime.

Kaerovo najvažnije djelo Makarska i Primorje prvi put tiskano 1914. g. reizdano je u Zagrebu prošle godine. Don Petar Kaer umro je 24. rujna 1919. godine u Makarskoj gdje je i pokopan u svećeničku grobnicu na gradskom groblju.

 

Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac

Sve fotografije objavljene u ovom članku su autorsko djelo zaštićene u knjizi:

© Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi

 

PRETISCI:

Sl. 1. Grb Grada Ploča

Sl. 2. Prijedlog grba Grada Ploča

Sl. 3 Kaerov tekst preuzet iz Viestnik hrvatskoga arheologičkoga družtva, str. 107-113, god. VII, Zagreb, 1885.

Sl. 4. Nekropola stećaka Stare Greblje u Pasičini nacrtano Kaerovom rukom