Popularna spisateljica Slobodanka Boba Đuderija gostuje u našoj Knjižnici, 26. 6. (srijeda) u 19:30 sati. U suradnji s Nakladom Fragment, nakladničkom kućom koja je izdala posljednju knjigu Bobe Đuderije “Jugo na Čiovu”, predstavit će se i njeni raniji naslovi.
O autorici:
Slobodanka Boba Đuderija rođena je 2. ili 3.11.1963. u Šibeniku, na Dan oslobođenja Šibenika. Od 1965. živi u Splitu.
Prvi javni literarni početci bili su joj na blogu „Marchelina“ i u „Slobodnoj Dalmaciji“ gdje je objavljivala humoreske u podlistku „Pomet“, pod uredništvom Ćiće Senjanovića.
Pisala je i kolumne za portale i tiskane medije u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini.
Članica je Hrvatskog društva pisaca.
Jugo na Čiovu
Riječ urednice Olje Ivančević Savičević:
„Jugo na Čiovu“ zbirka je poezije Bobe Đuderije, već poznate spisateljice, kolumnistice i autorice priča u kojima su čitateljice i čitatelji prepoznali svoje živote: čitajući se smijali, plakali ili beštimali. Ono što je u Bobinoj prozi autentično, hrabro, duhovito ili lucidno, našlo je svoje mjesto i u ovim pjesmama, u svedenijemu, intenzivnijem izrazu.
Ako bismo Bobi tražili poetskog brata ili bližu rodbinu, srodnosti zasigurno ima s pjesništvom Tome Bebića, a katkad iz stihova zasvjetluca odsjaj „Mjeseca iznad Splita“ Predraga Lucića.
Uronjen u Mediteran, lokalno u Kaštelanski zaljev i splitski akvatorij, rukopis koji držite u rukama, na svoj je način i otok i kopno – kao i mitsko Čiovo iz naslova: žuđena idila koju je zapala divlja stvarnost, more sveprisutno kao spas, sudbina ili sol na ranu.
Neposredna i otvorena, politična i senzualna, Boba Đuderija ispisuje lirski dnevnik svog vremena i podneblja, prati ružu vjetrova, bilježi temperament i melankoliju, ali i razmiče uske granice mentaliteta, rastura sterotipe, zahvaćajući duboko pa plitko, široko i visoko, katkad iz vreve, drugi put iz osame, uvijek iz neposredne blizine svakidašnjeg življenja: s rive, ulice, plaže – ili ekrana.
U ovu se knjigu pjesama ulazi baš tako, prirodno kao što se stupi na otvoreni prostor, na trg nekoga grada na jugu: može se dogoditi baš sve, a susreti su neizbježni.
Izvor: Naklada Fragment
Da se ne baci
Svaka nova knjiga Bobe Đuderije željno se očekuje u Hrvatskoj i širem okruženju, a Boba je nakon tri samostalne zbirke objavila svoj prvi roman “Da se ne baci”, priča u kojoj se isprepliću sadašnjost i prošlost autoričina odrastanja.
Kaže se da svatko ima svoj jezik ljubavi. Kako razumjeti kojim jezikom ljubavi netko govori i zašto najteže razumijemo jezik onih koji su nam najbliži? Ovo je roman o sadašnjim i prošlim nepravdama, o odrastanjima i nedoraslostima, o zagrljajima koje smo dali, onima koje smo primili i onima koje smo samo sanjali.
Nakon “Zovem u vezi posla” i “Marčeline (nisam vam sve rekla)”, ovo ne može biti nego novi hit. Urednica Marina Vujčić još je jedan jamac za to, a što tek reći na naslovnicu koju je izradila Tisja Kljaković Braić…
Izvor: Naklada Val
Marčelina – Nisam vam sve rekla
Tekstovi Bobe Đuderije tjeraju čitatelje na smijeh, pri čemu su im teme često sve drugo doli smiješne. Njeni tekstovi spadaju u posebnu žanrovsku kategoriju, oni nisu ni satira ni parodija ni komedija, nisu ni samo priče ili samo crtice, mislim da bi ih se moglo opisati kao „bobizam“ ili „bobovanje“ ili „bobništvo“ – svakako bismo im morali pronaći takvo neko bobasto ime.
Lik Marčeline, kojeg je Boba Đuderija stvorila najprije radi bloga, dotjerao je već do druge knjige. Ova univerzalna kroničarka života, bića, stvari i pojava u Splitu i široj okolici, pa u Dalmaciji i široj okolici, pa u Hrvatskoj i široj okolici, u jednom poglavlju ove knjige javlja se čak iz pečalbe u Francuskoj, postala je već kultna satiričarska ikona i tiskanih i elektronskih medija.
Izvor: Naklada Val
Zovem u vezi posla
Prošlost i sadašnjost, stvarnost i sjećanja, ustaše i partizani, lijevo i desno, podobni i nepodobni, kako preživjeti u svijetu u kojem se ne snalazimo, u kojeg se ne uklapamo, koji nas potapa čim podignemo glavu iznad površine? Ova knjiga je koloplet vedrine i gorčine, iskustva pisca, tj. spisateljice, ali i majke, “vesele raspuštenice”, kćeri i sestre, nezaposlene smušenjakinje koja pokušava u svemu pronaći dobro, dok je zlo ne tresne posred lica.
Sve priče, crtice, pa čak i “statusi” s najpoznatije društvene mreže, predstavljaju potragu, prije svega, za smijehom.
Izvor: Moderna vremena
