Kultura

BITKA ZA NERETVU: ‘Vlakove za ćumurušu zaustavit će diverzanti’

Bura koja je zapuhala u dolini Neretve dodatno je potpirila strasti zbog najavljene gradnje termoelektrane u Pločama. Situacija je dovedena do usijanja, a sveneretvanski prosvjed najavljen za subotu, po mišljenju organizatora, građanskih inicijativa “Spasimo dolinu Neretve” i “Pravo na zdrav život”, trebao bi konačno reći “ne” i “ćumurušu” zauvijek ispratiti u povijest.

Bunt naroda osjeća se na svakom koraku. Nakon nekoliko javnih tribina na kojima su gostovali stručnjaci za energetiku, poput Davora Škrleca, razbijene su sve iluzije da se radi o čistom postrojenju prema europskim ekološkim standardima.

– Stotinjak radnih mjesta je ništa prema onima koja se mogu otvoriti u dolini Neretve kroz održivi razvoj – objasnio je Škrlec, naglašavajući da je budućnost u zapošljavanju u takozvanoj ekološkoj industriji, što je europski trend.


‘Cilo misto jednako diše’
Protiv termoelektrane su sada i oni koji su na početku blagonaklono gledali na ovu ideju, nadajući se otvaranju radnih mjesta i gospodarskom oporavku opustošene i osiromašene doline Neretve, koja je nekada slovila za hrvatsku Kaliforniju.

Stanovnici Rogotina, Komina, Metkovića, Opuzena jedinstveni su u odluci da će “životima braniti čisti zrak”, a ne biti robovi tuđih interesa.

– Neka svi oni koji zagovaraju termoelektranu izvade vize i odsele se u Australiju, tamo ima ugljena pa neka ga kopaju. Ja sam za dolinu Neretve spreman i život dati – odlučan je Jure Kraljević iz Komina.

– Neka se samo usude vlakovima voziti ugljen. Kominjani su vlakove spremni zaustaviti i diverzantskim akcijama – rezolutan je Kraljević. – Cilo naše misto je protiv. Ne mogu razumiti da se ovo stavlja nama u Neretvu. To nema nigdi u svitu. Mi smo još živi i svoje ne damo. Ako treba, spremni smo i na robiju u Lepoglavi – tvrdi Jure.

Uz neretvanske gradove i općine koje pozivaju da se aktivno i bez razmišljanja uključe u prosvjede protiv termoelektrane, inicijativa “Pravo na život” dramatičnim se apelima obraća i Županiji dubrovačko-neretvanskoj da ne dopusti izmjene Županijskog prostornog plana kojim bi se omogućila izgradnja termoelektrane na ugljen u Pločama.

– Kome treba termoelektrana na ugljen u najplodnijoj, najljepšoj i najbogatijoj dolini u Hrvatskoj, u najneposrednijoj blizini zaštićenog ramsarskog područja, područja Nature 2000 i planiranog parka prirode Donja Neretva? – pita se ekologinja Ana Musa, koja je i pokrenula akciju za spas doline Neretve.

– Nećemo dopustiti preuranjene smrti, ni obolijevaanja od posljedica rada termoelektrane, kao ni trovanje doline Neretve, Malostonskog zaljeva, Vrgorca, Makarskog primorja, Pelješca i Korčule i života u široj okolici Ploča. Ne možemo vjerovati ljudima koji nas iz Luke Ploče sustavno truju antracitom već punih 10 godina, a sada obećavaju čisti zrak – ogorčena je Musa, koja naglašava da Neretvani ne smiju zbog najavljenih 150 radnih mjesta izgubiti budućnost.

A u slučaju dugotrajnije izloženosti zagađenjima od izgaranja ugljena, budućnost Neretvana itekako će biti upitna. Kao posljedica mogle bi se pojaviti kronične respiratorne bolesti, bronhitis, emfizem i rak pluća, kao i kardiovaskularne bolesti poput infarkta, ishemije srca i aritmije, a najugroženija su djeca i starije osobe.

Na ovakve mogućnosti prvi je upozorio Božo Petrov, gradonačelnik Metkovića, koji je javno upozorio na štetne učinke termoelektrane, pitajući što se zapravo nalazi u onih 0,1 posto čestica koje se ni najsuvremenijom tehnologijom ne mogu isfiltrirati.

– U ovih samo 0,1 posto čestica svaki će dan iz dimnjaka termoelektrane na ugljen izlaziti 8,5 tona nitrogen oksida (spoja koji je dio kiselih kiša) te 8,5 tona sumporova oksida (uz čestice vode u atmosferi pravi 11 tona sumporaste i sulfatne kiseline svaki dan, koje također prave kiselu kišu).

Čudo u dolini
Uz to, svaki će dan u zrak iz onih 0,1 posto izlaziti 800 kilograma raznoraznih čestica ugljena (kojeg će se u ove svrhe trošiti oko dva milijuna tona godišnje), uz sve dodatne teške metale, dakle, svaki dan u idućih 40 godina.

– Neće ta termoelektrana preporoditi dolinu Neretve, niti će joj osigurati toliko željenih radnih mjesta da bi se zaustavilo iseljavanje naše mladosti. Zamislite samo što bi se sve s milijardu i dvjesto milijuna eura, koliko bi stajala gradnja termoelektrane, moglo pokrenuti u dolini Neretve!?

Stotine malih projekata, vrijednih desetak milijuna eura, sigurno bi od naše doline napravile čudo. Ali ne, njih ne zanimate vi. Zanima ih samo profit koji će ostvarivati na račun našega zdravlja i na štetu zdravlja naših potomaka – istaknuo je Petrov u svojem pozivu Neretvanima da u što većem broju dođu u Ploče i odupru se izgradnji termoelektrane.

I branitelji protiv TE
Udruga dragovoljaca Domovinskog rata Opuzen – Slivno u osnivanju, te udruga “Prvi ročnik” iz Ploča naglašavaju da termoelektrani nije mjesto u dolini Neretve, koja je veliki hrvatski proizvođač voća i povrća, zadnja velika delta Europe zaštićena brojnim zakonima i konvencijama i mjesto s velikim turističkim potencijalom, te stoga zaslužuje čiste izvore energije. Neretvanski ljudi zaslužuju svoj dio prostora i priliku da kroz održivi razvoj sačuvaju Neretvu za budućnost, smatraju braniteljske udruge.

Tekst: Stanislav Soldo
Foto: Denis Jerković / CROPIX
www.slobodnadalmacija.hr