Aktualno Kultura

Zaključci sastanka na temu Zagađenje rijeke Neretve smećem i drugim otpadom

Neretva

U Metkoviću je prošli tjedan održan sastanak na temu Zagađenje rijeke Neretve smećem i drugim otpadom na kojemu su sudjelovali Grad Metković, Hrvatske vode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo poljoprivrede, Dubrovačko-neretvanska županije i njezine ustanove te Agencija za vodno područje Jadranskog mora iz Mostara. Povod sastanku, čiji je moderator bio gradonačelnik Petrov, bilo je rješavanje stalnoga problema plutajućega otpada što ga Neretva sobom donosi sa divljih odlagališta u Bosni i Hercegovini, a upozoreno je i na nevidljiva zagađenja koja kroz podzemlje prodiru u vodotokove.

Uvod u temu uz projekciju odgovarajućih fotografija dao je Dragan Tolić koji je problem iznio u ime gospodarstvenika koji se bave turizmom u dolini Neretve. – Situacija je iz godine u godinu sve gora i gora. Zagađenje rijeke Neretve je cjelogodišnji problem, kako u vrijeme poplava tako i u ljetnom razdoblju. Inundacijski pojas rijeke Neretve pretvoren je u prostore divljih. Stanje je zbog toga alarmantno i zahtijeva žurno rješavanje. Ugrožen je cijeli akvatorij, ugroženo je zdravlje ljudi, kao i gospodarstvo, odnosno poljoprivreda i turizam, a ugrožena je i sigurnost plovidbe. Traži se uključivanje svih nadležnih služba i ustanova kao i ministarstava. Predlaže se pomična brana, koja bi sprječavala dotok otpada tokom rijeke Neretve – rekao je Tolić.

Fani Bojanić iz Hrvatskih voda – VGO Split rekla je da je o tome problemu još 2009. raspravljalo Međudržavno povjerenstvo za vodno gospodarstvo i da je tada preporučena pomična pregrada. Godinu dana kasnije na istome tijelu je zaključeno da se u roku od 90 dna razmotre moguća rješenja i daju prijedlozi, ali sve je stalo na tome. Prošle je godine ponovno ukazivano na taj problem s time da je hrvatska strana upozorila da će tražiti financijsko obeštećenje zbog troškova zbrinjavanja toga otpada. Predložila je da se problematika podigne na države razine te rekla da je rješenje u sanaciji divljih odlagališta uz Neretvu, a dok se to ne dogodi predlaže postavljanje pomične pregrade.


Ozana Bulić iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora (BiH) rekla je da je Županijsko povjerenstvo Hercegovačko-neretvanske županije raspravljalo o toj problematici u dva navrata. Njihov zaključak je da se treba organizirati sastanak na državnoj razini na kojemu će gdje će biti zastupljeni predstavnici RH i BiH tj nadležna ministarstva. Napomenula je da HE Mostar ima dužnost čišćenja otpada na brani te se to obavlja kvalitetno. Njezin kolega iz Agencije Marinko Antunović ne negira prisutnost otpada, koji zagađuje vizualno, a vjerojatno i kvalitativno, no kaže da rezultati monitoringa na profilu Dračevo pokazuju da se ne radi o biološkom zagađenju rijeke Neretve.
U daljnjoj je raspravi Joško Erceg iz Hrvatskih voda iznio kako Hrvatske vode održavaju vodno dobro, navodeći problem trske koja je zaštićena, a u kojoj se nalaze nakupine otpada. Stoga se čišćenje često obavlja ručno manjim automatiziranim aparatima, što ipak ne daje dobar rezultat. Iznio je i podatak o 1185 kubika otpada koji su tijekom 2013. odstranili u vodnom dobru doline Neretve. Problem predstavlja i odlaganje toga otpada, dio kojega može biti opasne vrste. Erceg navodi Hrvatske vode zbrinu samo dio otpada koji zastane uz obale Neretve, a najveći dio završi u moru.
Sanja Radović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH navela je kako je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisano da su jedinice lokalne samouprave dužne na svome području osigurati uklanjanje naplavljenoga morskog otpada. Sukladno Planu intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode godišnje sufinancira dio hladnoga pogona broda-čistača mora stacioniranoga u luci Ploče. Njegova je namjena čišćenje mora i riječnoga ušća od izljeva ulja, smjese ulja, štetnih i opasnih tvari, morskoga otpada, nakupina na površini mora te od izvanrednih prirodnih pojava u akvatoriju Lučke kapetanije Ploče. Radović je napomenula da bi za cjelokupno rješavanje te problematike trebalo uključiti i Ministarstvo vanjskih poslova RH.
Mirko Duhović, direktor Hrvatskih voda – VGO Split, rekao je da je osim sastanka na državnoj razini potrebno organizirati i sastanak svih lokalnih samouprava koji se nalaze u doticaju s rijekom Neretvom u RH i u BiH.

Sastanak je završio donošenjem sljedećih zaključaka:
Prijedlog sazvanog tima na sastanku je pokretanje inicijative na razini svih lokalnih samouprava uz rijeku Neretvu uključujući i samouprave iz BIH i RH. Inicijativa bi sadržavala sastanke na kojim bi se definirali ciljevi i napravio akcijski plan, a navedeni tim uključio bi također i regionalnu razinu (županije u kojima su te lokalne samouprave).
Paralelno s tom inicijativom sazvani tim smatra da je potrebno održati sastanke na državnoj razini i koja će uključivati ministarstva koja se bave zaštitom prirode i okoliša i ministarstava vanjskih poslova kako RH tako i BIH koja bi na tim sastancima također definirala moguća rješenja za navedenu problematiku.
Navedena problematika bi se dodala kao točka na slijedećem sastanku Međudržavnog povjerenstva za vodno gospodarstvo za RH i BIH a sazvani tim u ovom slučaju kao moguća rješenja vidi interventno stavljanje pomične pregrade kao i dugoročno sastavljanja katastra svih divljih odlagališta u indundacijskom području rijeke Neretve te njihovu sanaciju.

Tekst i fotografije: www.metkovic.hr