Katastrofalne poplave koje su poharale Hrvatsku tijekom svibnja potopile su i dijelove Neretve, pa su tako poljoprivrednicima iz Staševice pod vodom ostale stotine tisuća čokota vinove loze, plantaže jagoda i polja krumpira, mladice krušaka, dinje…u Vrgorskom polju, Rastoku i polju Jezero na području grada Vrgorca i općine Pojezerje u cijelosti je propala proizvodnja jagoda na otvorenom, svi plodovi su istrunuli pa će po povlačenju vode nasadi biti uklonjeni.
Ivan Gnječ, 41-godišnji poljoprivrednik, prije mjesec i pol zasadio je pola hektara stablima krušaka, uložio nekoliko tisuća eura. Sada su pod vodom. Dragan Jovica je samo u sadnice dinja uložio 5000 eura, bez folije i druge opreme. Sve mu je propalo, kao i Anti Mareviću koji je uložio 4000 eura i posadio nešto manje od dvije tone krumpira koji je potopljen. Zdenku Mateljku stradalo je 11 od 20 tisuća čokota vinove loze, piše Dubrovački vjesnik.
U slučaju proglašenja elementarne nepogode, slijedi dugotrajna procedura. Mogu li se i kakvoj odšteti nadati oštećeni i kakva je korist od eventualnog proglašenja elementarne nepogode? Iz Registra šteta od prirodnih nepogoda Ministarstva poljoprivrede RH doznaje se kako na području Dubrovačko-neretvanske županije u doba druge pošasti, koronavirusa, od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022., nije bilo proglašenja prirodnih nepogoda. Zbog mjestimičnih atmosferskih ‘ispada’ od početka pandemije u ožujku 2020. do danas kroz tzv. Mjeru 5 Programa ruralnog razvoja Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala bilo je obeštećenja na području Metkovića, Opuzena i Ploča. Tamo je zbog mraza poljoprivrednicima isplaćeno 78,6 tisuća eura. Putem podmjere za kojom je sufinancirana premija za osiguranje usjeva, životinja i bilja u najjužnijoj županiji isplaćeno je ukupno 738,1 tisuća eura.
O samoj proceduri proglašenja elementarne nepogode, iz Dubrovačko-neretvanske županije podsjećaju kako župan Nikola Dobroslavić odluku donosi na temelju zahtjeva općinskih načelnika i gradonačelnika:
Koristi li osiguranje nasada?
– Iznimno, Državno povjerenstvo može predložiti Vladi dodjelu većih iznosa pomoći kad su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života i funkcioniranja gospodarstva na području pogođenom prirodnom nepogodom. Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz državnog proračuna, odnosno portfelja Ministarstva nadležnog za financije, fondova EU i donacija.
Stručnjaci savjetuju poljoprivrednicima da preventivno osiguraju svoje nasade od šteta koje bi mogle prouzročiti buduće elementarne nepogode. No, mnogi se osiguranici žale da im osiguravajuće kuće nude nepovoljne uvjete, Voćari se, primjerice, susreću s problemom datuma pokrića osiguranja koji većina osiguravatelja određuje oko 1. travnja. Uzgajivačima je termin skroz besmislen jer ranim sortama voća intenzivnija vegetacija kreće već početkom ožujka, pogotovo na jugu Hrvatske.
To znači da voćari u vrijeme kad je mraz još itekako u điru plaćaju osiguranje, a gotovo mjesec dana nemaju pokriće moguće štete. Još jedna prepreka u sklapanju police osiguranja je visina premije koja je narasla na 20 posto osigurane svote, a postrožili su se i uvjeti priznavanja nastale štete i sl. Dio osiguravatelja na temelju vlastite prosudbe odbija osigurati voćnjake koji su proteklih godina imali značajnije štete, a i najviša svota osiguranja je k tomu ograničena na protuvrijednost 150 tisuća kuna po hektaru. Iz Hrvatske voćarske zajednice napomenuli su kako osiguravajućim kućama Ministarstvo poljoprivrede pokriva 70 posto premije, što im osigurava prihod iz proračuna od otprilike 200 milijuna kuna, pa voćari smatraju da bi trebali biti popustljiviji, prenosi Dubrovački vjesnik.
Osiguravateljske kuće kao osnovne rizike koji se mogu dogovoriti po polici najčešće ističu požar eksplozija i implozija, oluja, udar munje, tuča, poplava, pomicanje tla, ali i dopunski rizici poput izljeva vode i drugih tekućina, snježne mase, samozapaljenja zaliha ili istjecanje tekućina.
Devet koraka za proglašenje prirodne nepogode
Načelnik/gradonačelnik traži proglašenje prirodne nepogode
Župan proglašava prirodnu nepogodu
Oštećenici u roku osam dana od dana proglašenja predaju prijave štete općini/gradu
Općina/grad u roku 15 dana od dana proglašenja dostavlja prvo priopćenje Županijskom povjerenstvu
Općina/grad u roku 50 dana od dana proglašenja dostavlja konačno izvješće Županijskom povjerenstvu
Županijsko povjerenstvo u roku 60 dana od dana proglašenja dostavlja zbirno konačno izvješće općina/gradova Državnom povjerenstvu
Državno povjerenstvo predlaže Vladi RH isplatu pomoći te Vlada donosi Odluku o ublažavanju i uklanjanju posljedica elementarne nepogode
Općina/grad raspoređuju dobivena sredstva sukladno Odluci Vlade odmah po primitku sredstava te o tome dostavljaju izvješće Županijskom povjerenstvu
Županijsko povjerenstvo dostavlja zbirno izvješće o utrošku sredstava Državnom povjerenstvu u roku od 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade.
Foto: Ante Šunjić
