Luka Ploče • 18. siječnja 2017.

Luka Ploče: Povećanje kontejnerskog prometa

Uspostava feeder linije u ožujku 1999. godine omogućila je povezanost Luke Ploče s hub lukama u Mediteranu čime se Luka Ploče uključila u svjetske kontejnerske tokove.

Novi kontejnerski terminal otvoren je 2011. godine, a pruža mogućnost prekrcaja standardnih 20` i 40`, refer te ostalih specijalnih kontejnera.

Luka Ploče ostvarila je povećanje kontejnerskog prometa u 2016. godini odnosu na prošlu godinu od oko 1 % (21 000 TEU-a cca.).

Prenosimo dio teksta Gorana Vojkovića o razvoju kontejnerskog prometa i uvođenju novih tehnologija.

Tehnologije: Pametni kontejneri

Kad se radio popis najvažnijih izuma prošlog stoljeća, na samom vrhu našao se teretni kontejner, zvan i ISO kontejner. Ta metalna kutija enormno je utjecala na razvoj svjetskog gospodarstva, omogućivši nam prijevoz dobara preko cijelog svijeta brodovima, vlakovima i avionima za iznimno nisku cijenu po proizvodu.

Teret se stotinama godina prevozio na sličan način – roba bi bila manje ili više uspješno spremljena u amfore, vreće, kutije, koje su se onda trpale u grotla teretnih brodova. Na odredištu – izvlačenje, gledanje što se rasulo i uništilo, a onda ručno krcanje na neko drugo prijevozno sredstvo. Sporo, neučinkovito i s ogromnim troškom radne snage. Čak i uz dizalice istovar je mogao trajati danima.

Kad se pojavio kontejner – stvari su se promijenile. U veliki sanduk moglo je stati svašta, manipulacija kontejnerom neizmjerno je lakša nego raznim kutijama ili vrećama, a u brodovima se mogu slagati “na katove”, omogućuju iznimno brz istovar. Počeci standardizacije kontejnera datiraju još iz tridesetih godina prošlog stoljeća, a snažan razvoj počeo je negdje pedesetih. Danas se svjetska trgovina bez kontejnera ne može ni zamisliti. Sva roba, da nema prijevoza kontejnerom, bila bi osjetno skuplja.

Otprilike 90% kontejnera danas u svijetu predviđeni su za generalni teret. Veličina im zna biti različita, no 80% ih je 20 ili 40-stopnih (6,1 odnosno 12,2 metra duljine). Standardni kontejner širok je 8 stopa (2,44 metra), a visok 8 stopa i 6 inča (2,59 m). Postoje i kontejneri “High Cube”, visoki 2,90 metara koji posljednjih godina počinju prevladavati. U pomorskom prometu gotovo polovina kontejnera danas su 40-stopni i visoki. U SAD-u i Kanadi postoji i cijeli niz nešto duljih kontejnera.

Ako vas zanimaju statistički podaci, oni će se uglavnom voditi u TEU-ima. TEU znači twenty-foot equivalent units, dakle mali kontejner je jedan TEU, veliki dva, a ovi ekstra veliki, računaju se kao dva. U svijetu postoji preko 20 milijuna kontejnera, 90% ih se danas proizvodi u Kini, a prosječan kontejner u upotrebi je star oko 5 godina – radi djelovanja mora i općenito intenzivnog korištenja, životni vijek nešto im je preko 10 godina. Proizvodnja, vraćanje praznih kontejnera, održavanje – sve su to veliki biznisi.

No, što dobivamo kad tu kutiju “oživimo” kakvim procesorom, mogućnošću slanja položaja, podatka o temperaturi unutar kontejnera i drugim? Dobivamo – pametni kontejner! Budućnost je već tu – u svijetu se razvija nekoliko modela pametnih kontejnera, a neki su već u praktičnoj primjeni.

Svijet u kojem živimo uvelike se mijenja. Ideja da se svaki pojedinačni kontejner prati tijekom cijelog puta, recimo između neke kineske luke do Zagreba ili Osijeka, da znamo točno gdje je, kolika je temperatura unutar njega, na kojem kilometru je doživio vibraciju koju nije trebao doživjeti i slično – do prije desetak godina predstavljala je znanstvenu fantastiku. No, ti su sustavi ušli u praktičnu uporabu, prvo kod osjetljivih tereta, onih hlađenih, a sada sve više i kod “običnih” kontejnera.

Nekoliko je glavnih karakteristika svih ovih sustava koji nam mogu biti uzor u razvoju sustava industrijske elektronike: uređaj mora biti fizički izdržljiv (ne zaboravimo, kontejneri se voze i na otvorenom, pod utjecajem kiše, vjetra i mora), bitno je odraditi temeljni i važni skup podataka (onda nam ne trebaju velike brzine prijenosa), sve mora biti programabilno s drugom postojećom tehnologijom, i na kraju – korisnik treba rezultate, a ne komplicirano održavanje, što znači punu usluga, uređaj koji je što više autonoman i web-pristup rezultatima. Na kraju – treba koristiti postojeću elektroniku i postojeće standarde.

Ima li u Hrvatskoj potrebe za sličnim sustavima? Sigurno. Prijevoz unutar Hrvatske temelji se uglavnom na cestovnim vozilima, a mogućnosti optimizacije, i time uštede, ogromne su. Uz cijene goriva kakve imamo, svaki postotak uštede na prometnim pravcima jasno je vidljiv. Ako još pridodamo planove za razvoj kontejnerskih luka, to područje informatičke industrije sigurno ima budućnost.

Više o temi pročitajte na linku http://mreza.bug.hr/tehnologije-pametni-kontejneri/

Goran Vojković

mreza.bug.hr

Komentiraj