Luka Ploče • 16. veljače 2017.

Hoćemo li ostati i bez ovog državnog blaga? Konzultanti Vladi preporučili privatizaciju pomorskog dobra

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je dokument o strateškoj studiji utjecaja na okoliš za Nacionalni plan razvoja luka od osobitog gospodarskog interesa za Hrvatsku za razdoblje do 2030., a riječ je o šest luka, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku, u kojem se naznačuje mogućnost privatizacije pomorskog dobra.

Naime, u studiji se navodi kako je “glavna karakteristika pomorskog dobra ta da unutar tog dobra nema nikakvog vlasništva ili vlasničkih prava”, te da “s obzirom na to da unutar pomorskog dobra, a time i lučkih područja, ne postoje vlasnička prava, cjelokupno gospodarsko iskorištavanje mora se temeljiti na sustavu koncesija”.

Nadalje se ističe da “zbog činjenice da privatnim poduzećima nije dozvoljeno vlasništvo nad zemljištem ili nepokretnom imovinom izgrađenom na zemljištu pomorskog dobra, ne postoje privatna poduzeća koja mogu dobiti sredstva za svoja ulaganja (bez obzira na izvedivost poslovnog slučaja), posebno ako je riječ o velikim ulaganjima”.

“To se posebno odnosi na činjenicu da financijske institucije ne mogu osigurati svoja potraživanja razumno prihvatljivim instrumentima osiguranja (s obzirom na to da nije dozvoljeno vlasništvo), na temelju kojih bi mogli naplatiti svoja potraživanja ako koncesionari ne podmire svoje dugove.

Trenutačno Zakon o pomorskom dobru sprječava privatna ulaganja u lučku infrastrukturu koja se provode bez strukture nacionalnih državnih jamstava. S obzirom na to da hrvatska vlada trenutačno raspolaže ograničenim proračunom, zbog svoje namjere da ispoštuje kriterije iz Maastrichta za pristupanje eurozoni, privatna ulaganja u lučku infrastrukturu više ne mogu biti popraćena državnim jamstvom.

Stoga, kako bi hrvatski lučki sektor postao održiv za privatna ulaganja u infrastrukturu, bit će potrebno revidirati Zakon o pomorskom dobru”, tvrdi se u Studiji.

Krenula javna rasprava

Zatim se naglašava: “Razmatraju se prijedlozi o stavljanju lučkog sektora na uobičajene komercijalne temelje, no zakon je i dalje na snazi. Prvo pitanje koje treba riješiti je odredba važećeg zakona da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo privatnog vlasništva zemljišta i nepokretne imovine – treba sastaviti novi okvir za luke koji bi omogućio komercijalno kreditiranje s ciljem financiranja ulaganja u luke (to nužno ne znači da treba napustiti sustav pomorskog dobra, nego da ga treba bolje prilagoditi novom razdoblju lučkih aktivnosti).

Drugi korak revizije zakona mogla bi biti izmjena i dopuna koncepta pomorskog dobra koji se odnosi na zemljište i zgrade u međunarodnim lukama. Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti proglašenje takvog zemljišta zemljištem u državnom vlasništvu.

Takvo bi ustrojstvo omogućilo da svaka koncesija bude projekt javno-privatnog partnerstva kojem država doprinosi zemljište i država ima pravo prvokupa zemljišta u luci ako ga zaplijene banke koje financiraju takav projekt javno-privatnog partnerstva”, stoji u Studiji, uz napomenu kako je potrebno dodatno istražiti pravne mogućnosti rješavanja ovog problema.

Međutim, pri samom zaključenju ovog broja javio nam se Oleg Butković, ministar pomorstva i prometa, tvrdeći kako to nije prijedlog Ministarstva, nego konzultanata.

– Tu studiju su napravili konzultanti u okviru projekta Nacionalnog programa upravljanja lukama, i studija se sada nalazi u javnoj raspravi, a taj prijedlog sasvim sigurno nećemo prihvatiti. Dapače, radimo na izmjeni Zakona o pomorskom dobru koji će biti gotov za dva tjedna i u njemu nema ni traga takvoj izmjeni – rekao nam je Butković.

Na naše potpitanje kako je u javnu raspravu mogla ići studija koja u tako važnom pitanju nema potporu Ministarstva, Butković nam je ponovio stav kako je studija napravljena u okviru Nacionalnog programa potrebnog i za povlačenje sredstava iz fondova EU-a. I tako smo došli do situacije u kojoj se ministar protivi ideji konzultanata koje je angažiralo Ministarstvo i taj prijedlog pustilo u javnu raspravu.

SDP-ovci se ne slažu

Pokušali smo stupiti u kontakt i s tvrtkom “Interkonzalting” d.o.o., koja je napravila studiju, ali ćemo njihov stav dobiti tek idućih dana.

U Mostu su, pak, bili vrlo jasni i usprotivili su se ideji iznesenoj u studiji, pa nam je Maro Kristić, saborski zastupnik Mosta, kazao kako je “pomorsko dobro javno dobro, vlasništvo svih građana RH i kao takvo treba i ostati”.

– Bilo kakva mogućnost stjecanja vlasništva u bilo kojem dijelu pomorskog dobra bez strogo kontroliranih uvjeta vodila bi devastaciji ovog jednog od rijetkih preostalih nacionalnih resursa u vlasništvu svih građana RH. Razumijemo interes ulagača, pogotovo u turističke sadržaje na pomorskom dobru i prelijepoj hrvatskoj obali, ali smatramo da su investicije moguće i bez otvaranja mogućnosti upisa prava vlasništva.

I do sada je bilo moguće upisivati hipoteku na objekte izgrađene na pomorskom dobru, ali isključivo za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji i bez upisa vlasništva – rekao nam je Kristić, uz napomenu kako bi “pomorsko dobro trebalo dodatno zaštititi”.

– To bi trebalo napraviti na način da se bilo kakve ozbiljnije intervencije i gradnja mogu događati jedino uz prethodno provedene idejno-urbanističko-arhitektonske natječaje kroz koje će se definirati najbolji ekonomski i ekološki održivi uvjeti korištenja pomorskog dobra, a investitora obvezati da sukladno rezultatima takvih natječaja izvedu radove i koriste prostor pomorskog dobra.

Pogotovo s obzirom na činjenicu da diljem naše obale imamo primjere nezakonite i nakaradne gradnje objekata koji narušavaju prirodnu ljepotu. Osim toga, ključna je uključenost lokalne zajednice u donošenje takvih odluka – zaključio je Kristić.

I u SDP-u su protiv takve ideje, a Saša Đujić, saborski zastupnik SDP-, podsjetio je kako su u upravo u Novom Vinodolskom, gradu u kojem je gradonačelnik bio Butković, realizirane dvije privatne investicije putem koncesije na pomorskom dobru.

– Ako je dosadašnji model bio valjan za njegov grad, kako to da ne valja za ostatak Hrvatske – postavio je pitanje Đujić (prije negoli nam je ministar demantirao da je to njegova ideja).

slobodnadalmacija.hr

Komentiraj